MISTERIOZNI PROGRAM: Veštačka inteligencija počinje potragu za vanzemaljskim životom
NAUČNICI su kreirali program veštačke inteligencije koji može da otkrije vanzemaljski život u fizičkim uzorcima, iako još uvek nisu sigurni kako tačno funkcioniše.

Foto Pixabay free images
-Novi algoritam za mašinsko učenje, obučen korišćenjem živih ćelija, fosila, meteorita i laboratorijskih hemikalija, može razlikovati uzorke biološkog i nebiološkog porekla u 90 odsto slučajeva, tvrde naučnici koji su ga stvorili u novoj studiji.
Međutim, unutrašnji mehanizmi algoritma ostaju misterija.
Naučnici tvrde da bi novi test mogao odmah da se primeni u praksi. Tragao bi za životom na Marsu analizom podataka o marsovskim stenama, koje je prikupio rover „Kjuriositi“, a takođe bi mogao da otkrije poreklo misterioznih i drevnih stena pronađenih na Zemlji.
„Naći ćemo potpuno nove biosfere“
-Ovi rezultati znače da bismo mogli pronaći oblik života na drugim planetama, potpuno novim biosferama, čak i ako se one veoma razlikuju od života koji poznajemo na Zemlji. Štoviše, ako pronađemo znakove života drugde, možemo utvrditi da li je život na Zemlji i drugim planetama nastao iz zajedničkog ili različitog porekla, kaže astrobiolog i koautor studije Robert Hazen sa Karnegijevog instituta za nauku u Vašingtonu.
Stručnjaci već znaju da mešanje hemikalija i njihovo održavanje na temperaturama praistorijskih mora može da generiše organske molekule poput aminokiselina – osnovne građevne blokove proteina neophodnih za život. Takođe su pronašli dokaze o ovim gradivnim blokovima na meteorima pa čak i na udaljenom asteroidu.
Ali ako lovci na vanzemaljski život žele da dokažu da su pronašli život izvan Zemlje, moraju odgovoriti na jednostavno pitanje: Kako da znamo da li su uzorci koje pronađemo biološkog porekla ili su nastali nasumičnim hemijskim procesom u svemiru?
Na to pitanje je teško odgovoriti jer se organski molekuli obično raspadnu tokom vremena. Istraživači su stoga kreirali algoritam mašinskog učenja koji bi mogao da pomogne.
Naučnici su počeli sa korišćenjem metode koja se već koristi na NASA-inoj svemirskoj opremi. Reč je o pirolizi, tj. termičkom razlaganju organske materije na povišenoj temperaturi i odsustvu kiseonika. Tako se uzorak razdvaja na gas i biougalj.
Dobijeni delovi uzorka se zatim ispituju hromatografijom, pre nego što se njegovi atomi masovnom spektroskopijom transkribuju u podatke.
Visoka preciznost analize podataka
Uzimajući u obzir podatke algoritma mašinskog učenja iz 134 uzorka bogata ugljenikom poznatog porekla, algoritam je sa 90 odsto tačnosti razlikovao proizvode novijeg i drevnog života, kao što su školjke, zubi, kosti, ugalj i smola; od organskih jedinjenja abiotičkog porekla, kao što su aminokiseline stvorene u laboratoriji.
-Ovo novo istraživanje ima mnogo implikacija, ali postoje tri glavna zaključka. Prvo, na nekom dubokom nivou, biohemija se razlikuje od abiotičke organske hemije. Drugo, možemo pogledati Mars i drevne uzorke Zemlje kako bismo utvrdili da li su nekada bili živi. I treće, verovatno je da bismo ovu novu metodu mogli da koristimo za razlikovanje alternativnih biosfera od one na Zemlji, sa značajnim implikacijama za buduće astrobiološke misije, zaključuje hemičar i koautor studije Džim Klivs sa istog instituta.
sputnikportal.rs
BONUS VIDEO - RUSKA PACIFIČKA FLOTA: Izvođenje vežbe odbrane Severnog morskog puta
Preporučujemo

NOVO ARHEOLOŠKO OTKRIĆE: Pronađene nove odaje u jednoj od egipatskih piramida
01. 10. 2023. u 21:22

KO STVARA VODU NA MESECU? Nova naučna studija daje iznenađujući odgovor
25. 09. 2023. u 23:26

VELIKO NAUČNO OTKRIĆE: Element ključan za život pronađen na Jupiterovom mesecu Evropa
23. 09. 2023. u 00:14

"POJEDOH SE ŽIV, IZLUDE ME TO" Vučić o otvaranju auto-puta do Požege: To su već foliranja i glupiranja, krajnji rok do ponedeljka
PREDSEDNIK Srbije Aleksandar Vučić govorio je iz Čačka o otvaranju auto-puta do Požege.
03. 07. 2025. u 11:49

"MOGLO BI UMRETI 4.500 LjUDI" Ova zemlja je najugroženija na Zapadnom Balkanu, hitan sastanak u SZO zbog vrućina u Evropi
JUŽNA Evropa suočava se sa žestokim toplotnim talasom - temperature prelaze 40 stepeni Celzijusa, a u španskoj pokrajini Uelva izmereno je rekordnih 46 stepeni, što je najviša junska temperatura u istoriji zemlje. Istovremeno, Italija, Grčka, Portugalija i Zapadni Balkan takođe beleže rekordne vrućine, praćene šumskim požarima i ljudskim žrtvama.
01. 07. 2025. u 11:45

ISPOVEST RADNICE: "Kad biste ovo znali, nikad ne biste kročili na kruzer"
DRUŠTVENIM mrežama kruže viralni snimci u kojima osoba koja se predstavlja kao radnica na kruzeru deli detalje iz života na brodu. U jednom takvom videu podelila je niz fotki u kojima tvrdi da otkriva tajne života na kruzeru i tako šokirala mnoge.
05. 07. 2025. u 11:33
Komentari (0)