MATEMATIČKI GENIJE I NJEGOVA NEREŠIVA MISTERIJA: Na današnji dan preminuo Pjer de Ferma
JEDAN od najvećih matematičara svih vremena, Pjer de Ferma ostavio je za sobom ne samo veliki naučni doprinos, već i misteriju koja je izazivala umove najsjajnijih matematičara skoro četiri veka.
vikipedija
Rođen 1601. godine u malom mestu Bomon de Lomanj na jugu Francuske, Ferma je odrastao u imućnoj porodici trgovaca kožom. Iako je njegova zvanična karijera bila usmerena ka pravu, njegova prava strast i izuzetan talenat bili su usmereni ka matematici.
Studirao je pravo na univerzitetima u Tuluzu i Orleanu i već kao mlad advokat u parlamentu stekao ugled i finansijsku nezavisnost. Ovo mu je omogućilo da se posveti matematici kao hobiju, ali bez objavljivanja radova, što je bilo neuobičajeno za njegovo vreme. Umesto toga, povezao se sa drugim matematičarima kroz pisma, deleći ideje i rešavajući složene probleme.
Iako je analitička geometrija često vezana za Renea Dekarta, Ferma je nezavisno razvio ovu oblast. Uz Bleza Paskala, sa kojim je komunicirao isključivo pismima, postavio je temelje teorije verovatnoće. Njegovo istraživanje u oblasti optike i razvoj diferencijalnog računa bili su revolucionarni, ali nijedno od tih dostignuća nije nadmašilo njegov doprinos teoriji brojeva.
Fermaova najpoznatija teorema, koja će kasnije dobiti naziv Poslednja Fermaova teorema, otkrivena je u belešci na margini Diofantove Aritmetike. U toj kratkoj belešci, napisao je da jednačina xn+yn=znx^n + y^n = z^nxn+yn=zn nema celobrojna rešenja za n>2n > 2n>2, uz napomenu da ima "predivan dokaz", ali da je margina bila premala da ga zapiše.
Ovaj jednostavni zapis postao je najveći izazov matematičarima širom sveta. Njegova tvrdnja je stajala nerešena sve do kraja 20. veka, kada je engleski matematičar Endru Vajls 1994. godine objavio složen dokaz, koristeći savremene alate iz teorije algebarskih krivih i grupa.
Bio je skroman čovek. Iako je tečno govorio šest jezika i bio poznat kao erudita, nikada nije težio slavi. Živeo je miran život sa svojom suprugom Luizom de Long i njihovo osmoro dece, od kojih je petoro preživelo do punoletstva.
Kao advokat, bio je poštovan i cenjen, ali njegova prava strast uvek je bila matematika. Ferma je preminuo 12. januara 1665. godine u Kastru, ostavivši svetu svoje nerešene zagonetke i inspiraciju za generacije naučnika.
Preporučujemo
NAUKA OBJAŠNjAVA ZAŠTO SU NEKI LjUDI DUGO SAMI: Odgovor na pitanje koje muči mnoge
23. 01. 2026. u 16:00
UKRAJINCI OBORILI NOVI RUSKI DRON: Zaprepastili se šta se nalazi u njemu
JEDNOG od prvih dana 2026. godine ukrajinska vojska oborila je ruski dron novog tipa. Identifikovan je kao „Geran-5“, brz i dalekometni dron.
23. 01. 2026. u 12:25
U FEBRUARU POTPUNI KOLAPS POLARNOG VRTLOGA? Hladna masa zalediće Evropu, evo šta nas očekuje
NAKON stratosferskog zagrevanja početkom februara, najnovije prognoze pokazuju potencijalni potpuni kolaps polarnog vrtloga, što će na kraju dovesti hladan vazduh i u Evropu, piše Severe Weather Europe.
23. 01. 2026. u 14:21
KOLINDA SKOČILA U LEDENO MORE: "Vidi se da iz aviona da je AI" - mnogi ne veruju njenom snimku sa Antartika (VIDEO)
BIVŠA predsednica Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović skočila je u ledeno more na Antartiku, a snimak tog skoka objavila je na svom nalogu na društvenoj mreži Instagram.
22. 01. 2026. u 10:10
Komentari (0)