DA LI JE ISS PREVIŠE STERILNA ZA ZDRAVLJE ASTRONAUTA? Ispostavilo se da prekomerna čistoća može biti štetna

Jovana Švedić

03. 03. 2025. u 20:25

NAUČNICI su otkrili da je Međunarodna svemirska stanica (ISS) toliko sterilna da može negativno uticati na zdravlje astronauta i može dovesti do problema poput kožnih osipa i poremećaja imunog sistema.

ДА ЛИ ЈЕ ИСС ПРЕВИШЕ СТЕРИЛНА ЗА ЗДРАВЉЕ АСТРОНАУТА? Испоставило се да прекомерна чистоћа може бити штетна

Foto: AP Photo/NASA

Kako bi pojačali imunitet astronauta, naučnici predlažu da se u budućim svemirskim bazama razvijaju zajednice mikroorganizama, navodi se u najnovijem istraživanju koje je objavljeno u četvrtak u časopisu Cell.

- Sterilna okruženja nisu, zapravo, najbezbednija okruženja. Izloženost korisnim mikrobima u okruženju je važna za održavanje zdravlja—što nije iznenađujuće, jer smo mi kao ljudi evoluirali zajedno sa tim mikrobima milionima godina - kaže Rob Najt, mikrobiolog sa Univerziteta u Kaliforniji za Space.com.

Istraživači su, uz pomoć astronauta, sakupili 803 uzorka sa površina u kuhinji, kupatilu, trpezariji i drugim delovima ISS-a, a zatim su analizirali ove uzorke i uporedili ih sa onima iz objekata na Zemlji, uključujući domove, bolnice i kancelarije i tako otkrili da svemirska stanica nema raznovrsnost mikroba koja je korisna za imunitet ljudi.

Mikrobi na stanici bili su iznenađujuće jednolični i najviše su podsećali na okruženja na Zemlji koja su industrijalizovana ili izolovana od prirode.

- Dom na Zemlji koji najviše podseća na ISS je nalik karantinskom korišćen za izolaciju tokom pandemije COVID-19 - kaže koautorka studije Haoci Nina Žao, ekološki hemičar sa UCSD-a.

Ljudska koža bila je glavni izvor većine bakterija na ISS-u, a uzorci su sadržali vrlo malo mikroba koji se obično nalaze u zemljištu i vodi na Zemlji.

- Postoji velika razlika između toga da budemo izloženi zdravom zemljištu, recimo tokom baštovanstva, i situacije u kojoj bukvalno „kuvamo“ u sopstvenoj prljavštini, što je suštinski ono što se dešava kada se nalazimo u zatvorenom prostoru bez prirodnog unosa zdravih mikroba - objašnjava Najt.

Analiza je takođe pokazala visoke nivoe hemikalija iz sredstava za čišćenje koja se koriste na stanici, uprkos tome što su astronauti bili upućeni da četiri dana pre uzimanja uzoraka ne dezinfikuju površine.

Naučnici još ne znaju sa sigurnošću u kojoj meri nedostatak mikrobne raznovrsnosti utiče na zdravlje astronauta.

- Nedostatak mikrobne raznovrsnosti u drugim okruženjima, poput domova, povezan je sa zdravstvenim problemima sličnim onima koji se javljaju kod astronauta- kaže Najt.

Rezultati ove studije mogu pomoći u odlučivanju koje vrste bakterija bi trebalo dodati u svemirske stanice.

- Buduća izgrađena okruženja, uključujući svemirske stanice, mogla bi imati koristi od namernog podsticanja raznovrsnih mikrobnih zajednica koje bolje imitiraju prirodne mikrobe kojima su ljudi izloženi na Zemlji, umesto da se oslanjaju na sterilne prostore - kaže koautor studije Rodolfo Salido.

Ipak, naučnici bi prvo morali da testiraju da li bi određeni mikrobi mogli postati opasni u svemiru, čak i ako su na Zemlji korisni za zdravlje, navodi Space.com.

Zbog mikro-gravitacije, zračenja i fiziološkog stresa, imuni sistem mora više da radi u svemiru kako bi se izborio sa infekcijama.

Odeta Lanevil, biolog sa Univerziteta u Otavi, koja nije bila uključena u studiju, kaže za The Guardian da bi bila oprezna kada je reč o unošenju mikroba sa Zemlje u svemir.

- Ne želim parazite i gljivice tamo gore - kaže ona.

Možda bi astronauti mogli da nose više fermentisane hrane na svemirsku stanicu ili čak da uvedu životinje.

Takođe, tim predlaže zamenu hemijskih dezinficijenasa probiotičkim sredstvima za čišćenje, koja koriste bezopasne bakterije da bi potisnule štetne mikroorganizme.

- Ovde nije reč o izbegavanju higijene. Radi se o tome da naučimo kako da uključimo mikrobne simbionte, naše mikrobne prijatelje, sa kojima smo evoluirali - kaže Salido.

(Smithsonian)

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News
ORBAN OTKRIO ŠOK DETALJE: Odbio sam poziv Klintona da uđem u rat sa Srbijom 1999. godine

ORBAN OTKRIO ŠOK DETALjE: Odbio sam poziv Klintona da uđem u rat sa Srbijom 1999. godine

MAĐARSKI premijer Viktor Orban izjavio je da je 1999. godine, tokom svog prvog premijerskog mandata, dok su trajali sukobi u AP Kosovu i Metohiji i NATO agresija, dobio poziv od tadašnjeg američkog predsednika Bila Klintona da Mađarska otvori drugi front i napadne Srbiju ili "bar da puca iz Mađarske preko Vojvodine sve do Beograda", ali da je odbio takav poziv, preneo je danas Telex.

09. 02. 2026. u 11:13

Komentari (0)

SUBOTIČANIN ISPISAO JEDNU OD NAJLUĐIH PRIČA U ISTORIJI SPORTSKOG KLAĐENJA:  Tri dobitna tiketa u SOCCERBETU – 30 miliona dinara!