VELIKO NAUČNO OTKRIĆE: Šta je pre 700 miliona godina pretvorilo Zemlju u snežnu grudvu
TEŠKO je poverovati, ali pre oko 700 miliona godina planeta se potpuno zaledila i pretvorila u grudvu snega i leda, sa vrlo malo ili nimalo tečnih okeana i jezera izloženih atmosferi – čak ni u tropskim krajevima.
Foto Iks/NASA
Šta je, međutim, pokrenulo period naše planete poznat kao „Snežna grudva Zemlja“? Nova studija sugeriše da su hladna klima i masovne vulkanske erupcije stvorile povoljne uslove za takvu promenu.
Tada je planeta bila potpuno prekrivena ledom. Glečeri su se prostirali čak do tropskih predela, a ekvatorijalni regioni bili su hladni kao današnji Antarktik, piše Gardijan.
Život se održavao okupljajući se oko geotermalnih izvora i u džepovima tečne vode ispod ledenih pokrivača. Drevni slojevi stena ukazuju na to da je Zemlja više puta ušla u ovakvo snežno stanje.
Šta je, dakle, uzrokovalo tako ekstremno zahlađenje i kako se planeta vratila u tople uslove kakve danas poznajemo? Ta pitanja već decenijama zbunjuju naučnike.
Franklinske erupcije – koje su se desile pre oko 720 miliona godina – izbacile su ogromne količine stene iz Zemljine utrobe, u pojasu koji se protezao od današnje Aljaske, preko severne Kanade, pa sve do Grenlanda.
Slične masivne erupcije su se dogodile i u drugim periodima, ali ova se poklopila sa već hladnom klimom. U kombinaciji s nedostatkom biljaka (koje još nisu evoluirale), te erupcije su izložile ogromne površine svežeg stenja intenzivnim vremenskim uticajima.
Hemijske reakcije povezane s procesom trošenja stena uklanjaju ugljen-dioksid iz atmosfere.
Modelovanjem klimatskog uticaja, istraživači su pokazali da je brza erozija na tako velikom području mogla da ukloni dovoljno ugljen-dioksida da Zemlju i gurne u stanje snežne lopte.
Otkrića, objavljena u časopisu Journal of Geophysical Research: Planets, takođe pokazuju da slične vulkanske erupcije u drugim razdobljima istorije Zemlje nisu dovele do istog rezultata, jer su se desile u vreme toplije klime ili kada je biljni pokrivač usporavao proces erozije.
(sputnikportal.rs)
BONUS VIDEO - Potraga za delovima tela kod Lazarevca
NIKAD JAČI UDARAC ZA RUSE OD POČETKA RATA: Ukrajinske rakete letele više od 1.300 km, pogođena ključna fabrika (VIDEO)
UKRAJINA je u subotu uveče pogodila jedno od strateški najznačajnijih odbrambenih postrojenja Rusije, napavši Votkinski mašinski zavod u udaljenom regionu, skoro 1.300 kilometara od ukrajinske granice - što predstavlja najdublji udar ikada izveden ukrajinskim oružjem domaće proizvodnje.
25. 02. 2026. u 12:25
CEO REGION JE ZGROŽEN! Evo šta je uradila takmičarka lažne države Kosovo kada je videla Srpkinju na pobedničkom postolju
BRUKA i sramota na jednom od evropskih takmičenja u tekvondou za mlade u Sarajevu!
25. 02. 2026. u 11:35
"NEMA KO DA NASEČE DRVA": Rusko selo izgubilo skoro sve muškarce u ratu u Ukrajini
U RIBARSKOM selu Sedanka, na ruskom dalekom istoku, svakodnevni život je bio težak i pre rata u Ukrajini. Većina kuća nema osnovnu infrastrukturu, kao što su voda, unutrašnji toaleti ili centralno grejanje, iako zimske temperature često padnu i na -10 stepeni Celzijusa.
24. 02. 2026. u 09:43
Komentari (0)