SRBIMA PRETI GUBITAK PRAVA: Demografska situacija u Hrvatskoj protiv srpskog jezika, pisma i zapošljavanja
KATASTROFALNI rezultati popisa stanovništva u Hrvatskoj koji su pokazali značajno smanjeni broj stanovnika za 9,5 odsto u odnosu na pre 10 godina, znači da će Srbi izgubiti prava iz ustavnog zakona u mestima gde ih više neće biti ni trećina.

Srpski dom u Vukovaru / Foto N. Fifić
Kako sada stoje stvari, Srba ni u Vukovaru nema dovoljno da ubuduće ostvaruju prava iz ustavnog zakona, što znači da su "pali" ispod trećine stanovnika grada. Gradonačelnik Ivan Penava, koji je prednjačio u pritiscima na srpsku zajednicu, prognozira da je Srba u tom gradu između 25 i 28 odsto, u odnosu na 33 odsto koliko ih je bilo pre deset godina kada je urađen poslednji popis.
Iako još nisu objavljeni detaljni rezultati popisa kada je reč o nacionalnoj strukturi, sasvim je jasno da Srba neće biti trećina ni u mestima gde su uvek bili u većini, a to znači da neće moći više da koriste svoje pismo i jezik, kao ni da ostvaruju prava kod zapošljavanja. Prvi rezultati popisa ukazuju da bi to moglo da zadesi Srbe širom Hrvatske, od Slavonije, Like do Banije i Korduna.
Čini se da sada traje drugi egzodus koji proživljavaju Srbi u Hrvatskoj, jer se iseljavaju mladi a ostaju samo starci. Popis pokazuje da je Vukovar izgubio u poslednjih deset godina 4.147 stanovnika, a Glina 2.076. U Kostajnici je čak 30 odsto manje stanovnika u odnosu na prošli popis.
U Dvoru, gde su Srbi činili većinu je katastrofalna situacija jer je grad od 5.570 pao na 3.044 stanovnika. I u Gvozdu je pad stanovnika od 30 odsto, Donjem Lapcu 32 odsto, u Udbini 28 odsto. Pusta su mnoga srpska mesta u Lici, a u Udbini koja je imala 1.874 stanovnika sada živi njih 1.346.
Sada je potpuno jasno da je propao i projekt povratka Srba u Hrvatsku, jer nedostatak posla i stalni pritisci doveli su do toga da ne samo da se Srbi ne mogu da vrate, već da i ono malo preostalih odlazi. Ustavni zakon iz 1991. godine bar je u nekim sredinama omogućio da Srbi učestvuju u vlasti i da imaju ravnopravni položaj da dođu do posla i koriste svoje pismo i jezik, a sada će i to biti dovedeno u pitanje.
Treba podsetiti da je usvajanje ustavnog zakona bio preduslov za Hrvatsku da uđe u Evropsku uniju, iako do sada nije bio u potpunosti poštovan u Vukovaru, ali i mnogim drugim mestima. Ako popis pokaže, u što nema sumnje, da u mnogim mestima Srba više nema ni trećina, biće to novi pritisak na srpsku zajednicu. Kako se iz Hrvatske iseljavaju i Srbi i Hrvati. taj negativni trend svakako će se zadržati, ali sa većim posledicama baš za Srbe.
Očigledno Hrvatskoj nije koristio, bar kada je reč o demografiji ni ulazak u EU, jer je od tada izgubila čak 400.000 stanovnika, a od osamostaljenja 1991. do danas - milion.
"PRISVAJANjE"
HRVATSKA ministarstva kulture i spoljnih poslova pripremaju protest zbog usvajanja Zakona o kulturnom nasleđu u Srbiji. U Hrvatskoj tvrde da se legalizuju nastojanja da se dubrovačka književnost proglasi zajedničkom Srba i Hrvata i da je reč o tome da Srbija želi prisvojiti "prava" na Držića, Gundulića i druge velikane iz tog vremena.
Preporučujemo

CEO ŠID TUGUJE ZA LEPOM MILANOM: Devojka (26) tragično preminula, danima se opraštaju od nje na društvenim mrežama
DEVOJKA Milana Mišić (26) iz Šida tragično je preminula 15. jula, a na večni počinak ispraćena je dva dana kasnije u pratnji neutešne porodice, prijatelja, rođaka i mnogobrojnih sugrađani koji se danima od nje opraštaju na društvenim mrežama.
27. 07. 2025. u 08:48

EKSKLUZIVNI SNIMCI HAPŠENjA ŠIPTARSKOG TERORISTE: Ovako je pao bivši pripadnik OVK u Svilajncu, evo za šta se sumnjiči (VIDEO)
ŠIPTARSKI terorista i bivši istaknuti pripadnik terorističke OVK Halili Lulzin, uhapšen je danas u Svilajncu, u zajedničkoj akciji Bezbednosno-informativne agencije, Službe za otkrivanje ratnih zločina UKP MUP-a Republike Srbije, a u saradnji sa Tužilaštvom za ratne zločine.
22. 07. 2025. u 20:54

NAUČNICI U STRAHU - RIZIK OD NESTANKA: Ada Bojana i Bokokotorski zaliv u opasnosti - more nikada nije bilo takvo
NIVO Jadranskog mora će, prema projekcijama, do kraja veka porasti 35 centimetara (cm), što će ugroziti obalska područja, posebno područje Ade Bojane i delove Bokokotorskog zaliva, navodi se u prošlogodišnjem Nacrtu Nacionalnog plana Crne Gore za prilagođavanje na klimatske promene.
25. 07. 2025. u 08:55
Komentari (10)