SMETAJU IM I SPOMENICI: Hrvatska se ponovo obračunava sa Srbima koje je pobila

Novosti online

24. 07. 2025. u 20:35

U SRBIJI postoje čitava groblja neprijateljskim vojnicima, nemačkim i drugim koji su vršili zločine u Prvom i Drugom svetskom ratu, kao i mnoga druga groblja različitih okupatora i napadača. Upravo to i jeste razlika između Hrvata i Srba, jer je Srbija ratnička država, ratnički narod koji je poštovao i neprijatelja.

СМЕТАЈУ ИМ И СПОМЕНИЦИ: Хрватска се поново обрачунава са Србима које је побила

Foto: N. Kočović

Ovako nekadašnji sudija i predsednik Dokumentaciono-informativnog centra „Veritas“ Savo Štrbac objašnjava razliku između srpskog i hrvatskog postupanja sa mrtvima, a povodom početka implementacije Zakona o grobljima koji Hrvatima omogućava da srpske spomenike ruše i uklanjaju. Ovaj zakon predviđa da se svi spomenici koji ,,vređaju" verske, nacionalne, etničke osećaje građana Hrvatske, koji ,,vređaju" vrednosti domovinskog rata ili veličaju okupatore i agresore, što su za njih JNA i domaći Srbi - budu uklonjeni.

Domovinski pokret pokrenuo je postupak rušenja dva nadgrobna spomenika u selu Žagrović kod Knina, jer smatraju da nisu u skladu sa ovim zakonom, te da vređaju i omalovažavaju takozvani domovinski rat. Reč je o dva nadgrobna spomenika na kojima su preminuli u uniformi Jugoslovenske narodne armije. Ovi ,,uvredljivi" spomenici prijavljena su za uklanjanje u Vukovarsko-sremskoj, Sisačko-moslavačkoj i Šibensko-kninskoj županiji.

Smeta im prazna kapela

U toku kampanje za donošenje ovog nakaradnog zakona, Domovinski pokret, koji je inače inicijator zakona, često je komunicirao sa hrvatskom javnošću i u samom Saboru. Oni su rekli da će se srušiti između 40 i 60 spomenika, ali da se neće rušiti spomenici koji su izgrađeni pre 30. maja 1990. godine, već samo oni podignuti posle.

Taj zakon o grobljima se u radnoj verziji zvao Leks Šoškoćanin, po Vukašinu Šoškoćaninu, komandantu Borova sela gde je drugog maja 1991. došlo do sukoba između domaćih Srba i hrvatskih snaga. Vukašin je postao srpski heroj i legenda, ali je polovino maja iste te godine završio u talasima Dunava pod još nerazjašnjenim okolnostima. Porodica mu je izgradila kapelu i tu stavila njegovo telo, a na ploči je pisalo ko je i šta je. To je bolo oči Hrvatima sve ove godine i oni su dugo razgovarali o tome da ga uklone. Njegovo telo je preneseno u Vojvodinu, a prošle godine u julu su tu ploču razbili, po mraku naravno, nakon čega je potpuno uklonjena. Nema više ni Šoškoćanina, ni ploče, ali Domovinski pokret insistira da se čak i kapela sruši, rekao je Štrbac za Sputnjik.

Domovinski pokret čine ,,čistunci" koji su prošle nedelje osnovali komisiju za, kako oni kažu, ,,utvrđivanje istine" vezane za Drugi svetski rat i vraćanje kostiju ustaša i domobrana pobijenih po Sloveniji i Austriji. Oni jednostavno teže tome da ,,očiste" Hrvatsku po ugledu na svoje uzore naciste i oni moraju, kako sami kažu, ,,ukloniti sve ono što je četničko da ne zagađuje hrvatsku zemlju", objašnjava Štrbac. Njihova desnica politički preživljava na osnovu toga, a što više mrze Srbe i sve što je srpsko, to su ,,desniji".

Bez časti i ljudskosti

Prijavu za uklanjanje spomenika može da podnese bilo ko, a Domovinski pokret je pre desetak dana podneo prijavu za jedanaest spomenika koje treba srušiti na području Vukovara, dok je njihov štab iz Šibensko-kninske županije podneo zahtev da se sruše i dva spomenika u Žagroviću.

Domovinski pokret svu svoju političku poziciju i opstanak na političkoj sceni gradi na lažnom čistunstvu i na taj način održavaju državni narativ. Oni ga ovim još više produbljuju, a taj zvanični hrvatski narativ jeste da je 1991. agresiju izvršila JNA, koja je za njih okupatorska vojska, uz pomoć lokalnih Srba koji su tamo živeli. Za njih su i jedni i drugi neprijatelji i okupatori.

Štrbac podseća da u Srbiji postoje grobovi neprijatelja i okupatora iz minulog vremena, oni su dostojno sahranjivani i ukazivana im je ratnička počast. Uvek se u istoriji ginulo, kaže on, bilo je ratova na svim stranama, bilo je promena granica i nema evropskog carstva koje na ovim prostorima nije prolazilo i koje nije ratovalo jedno protiv drugih. Grobova je, kaže, svuda, ali odnos prema grobovima nije isti.

Hrvati su čak porušili i spomenik Nikoli Tesli usred Gospića, a sad ga veličaju da je njihov. Porušili su ne tako davno i oko 3000 spomenika partizanim i ostalim ntifašistima, poginulim ljudima u Drugom svetskom ratu. Ovo sve govori o jednom narodu, hrvatskom narodu, koji opstaje na političkoj sceni isključivo na osnovu mržnje prema Srbima. U zavisnosti od količine mržnje prema Srbima, njihove stranke dobijaju glasove. Što je veća netrpeljivost i mržnja, oni dobiju više glasova sa desnice. Dosta ljudi u Hrvatskoj podržava ovaj zakon, a to se videlo i po glasanju u Saboru kada niko nije bio protiv.

Strah od ćirilice

Iako je zakon nečuven, Evropska unija i međunarodna zajednica ne reaguju na njega. Ipak, oni ne reaguju ni na gore stvari, podseća Štrbac, ali takođe dodaje da kada se sam zakon pročita, on i ne deluje tako sporno. Toliko je dobro ,,zakukuljen", tvrdi Štrbac, inače bivši sudija.

- Mi Srbi, oni koji su ostali u Hrvatskoj, ali i oni koji su prognani, imamo tamo grobove svojih predaka, pa i svoje dece koja su tamo poginula. Njihova imena su ispisana ćirilicom i bez obzira na to kada su umrli, bez obzira na to što su bili deca ili starci, bojimo se da će njihovi spomenici takođe biti srušeni. Bojimo se s pravom, jer je toga bilo i ranije, pre donošenja ovog zakona. Spomenici su uklanjani zbog samovolje lokalnih šerifa, milom ili silom - kaže Štrbac.

Oni pametni, koji nisu hteli da rizikuju, preneli su spomenike i tela, odnsono posmrtne ostatke svojih najmilijih na neko bezbedno mesto, u Srbiju. Nažalost, posmrtni ostaci se i dan danas prenose sa mesta na mesto, a ćirilica je počela da se izbegava na spomenicima, kako mrtvi ne bi bili dirani. Ovaj zakon postiže svoj efekat i ljudi su iz straha da im neko ne dira mrtve počeli da klešu nadgrobne natpise u latinici, zaključuje Štrbac.

(Sputnjik)

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

KAD SE PLOVI SRCEM, DRINA OSTAJE ČISTA: Fondacija Mozzart u velikoj eko-akciji na Drinskoj regati