GASOVOD RAZDORA IZMEĐU KIJEVA I VAŠINGTONA: Ukrajina nezadovoljna odlukom Amerike da se nesmetano nastave radovi na "Severnom toku 2"
VLASTI Ukrajine vrlo su neprijatno iznenađene odlukom SAD da ne uvodi sankcije operateru gasovoda "Severni tok 2", a predsednik Vladimir Zelenski je izjavio kako "smo se nadali da će Vašington biti poslednja zaštita interesa Ukrajine i zato smo začuđeni" ovom odlukom.

Foto EPA
Zelenski ističe da je Vašington unapred trebalo da obavesti Kijev o svojoj nameri da ne poteže sistem sankcija, jer se radi o strateškim odnosima dveju država. Uz to, ukrajinsko rukovodstvo je o odluci SAD saznalo - iz novina!
Američki državni sekretar Entoni Blinken je objasnio da je odluka da se ne uvode nove sankcije uslovljena američkim nacionalnim interesima. Jasno je da Vašington ne želi da kvari odnose sa Nemačkom koja insistira da se završi gradnja "Severnog toka 2".
Minule nedelje u Kremlju su izjavili da Rusija može da produži ugovor o tranzitu gasa preko Ukrajine i posle 2024. godine jer raste interes za "plavim gorivom" u Evropi.
"Gasprom" ima po ugovoru mogućnost da transportuje preko ukrajinskog gasovoda 40 milijardi kubika godišnje. Za pet godina koliko traje aktuelni ugovor, Ukrajina kao tranzitna zemlja, može da zaradi više od sedam milijardi dolara.
Predsednik Vladimir Putin je kazao da sve zavisi od interesa Evrope za ruski gas. U Kremlju su tako opovrgli izjavu Zelenskog da će Rusija posle završetka "Severnog toka 2" prestati da koristi ukrajinski gasovod. U Moskvi objašnjavaju da je to ekonomsko, a ne političko pitanje.
Bez obzira na sve ovo, predsednik Ukrajine Zelenski i dalje ponavlja da je "Severni tok 2" gasovod kojim Rusija pravi pritisak na Kijev.

ODUSTAJANjE Džo Bajden više ne pominje sankcije protiv firmi koje postavljaju "Severni tok 2", Foto MK. RU

Foto EPA
Strah Ukrajinaca jeste povezan sa mogućnošću da Rusija prestane da koristi njihov gasovod jer bi takva odluka taj isti gasovod pretvorila u hrpu nepotrebne gvožđurije. U najboljim vremenima je Ukrajina na tranzitu ruskog gasa zarađivala godišnje tri milijarde dolara, a sada je to svedeno na oko milijardu i po dolara. Osim toga, Ukrajina bi morala da za svoje potrebe kupuje ruski gas koji stiže preko Nemačke.
U međuvremenu su nastavljene tenzije između Ukrajine i Rusije. Naime, Moskva je proterala ukrajinskog državljanina Alekseja Petroviča Semenjaka, za koga je utvrđeno da je agent obaveštajnih službi. Njemu je zabranjen ulazak u Rusiju na period od 25 godina.
A ruski opozicionar i nekadašnji poslanik u Dumi Dmitrij Gutkov (41) izjavio je da je iz Rusije prebegao u Ukrajinu zbog pritiska vlasti uoči predstojećih septembarskih parlamentarnih izbora.
RUSIJA UVEK POD SANKCIJAMA
SANKCIJE protiv Rusije u pravnim aktima zapadnih država su zaključene i trajaće večno, rekao je zamenik ruskog ministra spoljnih poslova Aleksandar Pankin, ali Rusija nikome neće tražiti da ukine sankcije, niti će se izviniti za ono što radi.
- Jasno je da se nećemo odreći Krima. Ako je Krim deo Rusije, mi ćemo uvek biti pod sankcijama kao što su bile sankcije protiv Baltičkog regiona sve dok se nisu odvojili i podelili u tri države - rekao je Pankin.

CEO ŠID TUGUJE ZA LEPOM MILANOM: Devojka (26) tragično preminula, danima se opraštaju od nje na društvenim mrežama
DEVOJKA Milana Mišić (26) iz Šida tragično je preminula 15. jula, a na večni počinak ispraćena je dva dana kasnije u pratnji neutešne porodice, prijatelja, rođaka i mnogobrojnih sugrađani koji se danima od nje opraštaju na društvenim mrežama.
27. 07. 2025. u 08:48

EKSKLUZIVNI SNIMCI HAPŠENjA ŠIPTARSKOG TERORISTE: Ovako je pao bivši pripadnik OVK u Svilajncu, evo za šta se sumnjiči (VIDEO)
ŠIPTARSKI terorista i bivši istaknuti pripadnik terorističke OVK Halili Lulzin, uhapšen je danas u Svilajncu, u zajedničkoj akciji Bezbednosno-informativne agencije, Službe za otkrivanje ratnih zločina UKP MUP-a Republike Srbije, a u saradnji sa Tužilaštvom za ratne zločine.
22. 07. 2025. u 20:54

NAUČNICI U STRAHU - RIZIK OD NESTANKA: Ada Bojana i Bokokotorski zaliv u opasnosti - more nikada nije bilo takvo
NIVO Jadranskog mora će, prema projekcijama, do kraja veka porasti 35 centimetara (cm), što će ugroziti obalska područja, posebno područje Ade Bojane i delove Bokokotorskog zaliva, navodi se u prošlogodišnjem Nacrtu Nacionalnog plana Crne Gore za prilagođavanje na klimatske promene.
25. 07. 2025. u 08:55
Komentari (0)