UZBUNA ZBOG PLASTIKE KOJA ZAGAĐUJE: Hitne diskusije u UN za globalno suzbijanje toksičnog otpada
Ujedinjene nacije ubrzano vode diskusije koje imaju za cilj stvaranje međunarodnog sporazuma za suzbijanje plastičnog otpada, jednog od najraširenijih, ali i najopasnijih zagađivača životne sredine.
Foto: JKP
Rezolucija o okončanju zagađenja plastikom koju je usvojila Skupština UN za životnu sredinu (UNEA) postavlja diplomatski okvir, ali i vremenski rok za članice UN da pregovaraju o sporazumu o sprečavanju i smanjenju globalnog plastičnog otpada.
Predsednik UNEA Espen Bart Ejde nazvao je rezoluciju, koja je jednoglasno usvojena u martu 2022. godine, najznačajnijim međunarodnim sporazumom o životnoj sredini od Pariskog sporazuma o klimi.
Osnovana je radna grupa predstavnika, koja se prvi put sastala u maju, kako bi organizovala međuvladin komitet koji će izraditi nacrt sporazuma do kraja 2024. Za sporazum ovog obima obično je potrebno između pet i deset godina da se pregovara.
Ali, ovaj ubrzani vremenski okvir podstiče komitet da brzo uspostavi standarde o izveštavanju, finansijama i upravljanju otpadom, sve dok se balansiraju nacionalne agende zemalja o trgovini i ekonomiji.
Plastika je glavni izvor zagađenja u svetskim okeanima.
Otprilike 76 procenata sve plastike proizvedene između 1950. i 2017. godine postalo je otpad, a većina je odbačena na deponijama ili u morsu. Neke vrste plastike se mogu reciklirati, ali većina se može reciklirati samo nekoliko puta pre nego što se kvalitet pogorša do te mere da plastika postane neupotrebljiva.
Danas se svake godine proizvede oko 400 miliona tona plastičnog otpada - što je cifra koja će se udvostručiti do 2040. Prema studiji koju je objavila kompanija Science Advances, ambalaža proizvoda čini većinu plastičnog otpada (141 milion tona), ili više nego trostruko otpad sledećeg najvećeg sektora, tekstilne industrije (42 miliona tona).
Slična studija je otkrila da Kina, Indija i Filipini proizvode najviše loše upravlja otpadom, koji ima veći rizik od ulaska u okean, uglavnom zbog loše infrastrukture za upravljanje otpadom. Međutim, zemlje sa visokim dohotkom su istorijski stvarale više plastičnog otpada i često ga izvoze u zemlje sa niskim i srednjim prihodima. Plastični otpad predstavlja veliku pretnju za život u moru.
Istraživači takođe brinu da se hemikalije u konzumiranoj mikroplastici mogu nakupiti u ljudskom telu i izazvati bolesti kao što je rak. Proizvodnja plastike, od koje se veliki deo dobija od fosilnih goriva, takođe doprinosi emisiji ugljenika i klimatskim promenama.
Ujedinjene nacije predviđaju da će emisije gasova staklene bašte povezane sa životnim ciklusom plastike činiti 15 procenata globalnih emisija ugljenika do 2050. godine, u odnosu na tri procenta danas.
Skoro sve zemlje su potpisale Bazelsku konvenciju iz 1989. godine koja ima za cilj da ograniči zemlje sa višim prihodima da izvoze opasan otpad, uključujući plastiku, u one sa nižim prihodima. Čak i tako, neke zemlje, uključujući Sjedinjene Države, nikada nisu ratifikovale sporazum i nastavljaju da izvoze plastični otpad.
Pokrenute su i druge globalne inicijative, uključujući Kampanju za čista mora Programa UN za životnu sredinu i inicijativu Svetske trgovinske organizacije (STO) 2020. za promovisanje cirkularne ekonomije za plastiku - sistema u kojem su proizvodi dizajnirani da budu prenamenjeni bez stvaranja otpada.
Međutim, njihov uticaj na plastični otpad je ograničen. Kampanja Čista mora omogućava zemljama da odluče o svom nivou posvećenosti, a inicijativa STO sporo napreduje jer članice pozivaju na veću transparentnost u vezi sa podacima o plastici i više razmene tehnologije.
Preporučujemo
PRE MASAKRA U ŠKOLI UBIO MAJKU, BRATA I SESTRU: Novi detalji jezivog zločina u Kanadi
ZAMENIK komesara Kraljevske kanadske konjice (RCMP) za Britansku Kolumbiju Dvejn Mekdonald izjavio je da je do pucnjave u srednjoj školi u Tambler Ridžu, u kojoj je prema poslednjim podacima, poginulo 10 osoba, došlo u utorak oko 13.20 po lokalnom vremenu i da je policija po dolasku zatekla osumnjičenog mrtvog u školi.
12. 02. 2026. u 07:29
VAKCINA PROTIV RAKA STIŽE U SRBIJU: Dobijamo je odmah posle Rusa, evo kada će je primiti naši pacijenti
MINISTAR bez portfelja zadužen za oblast međunarodne ekonomske saradnje Nenad Popović izjavio je danas da će u maju prvi pacijenti u Rusiji primiti vakcinu protiv raka, a da će pacijenti iz Srbije biti prvi koji će odmah posle ruskih, krajem godine, primiti tu vakcinu.
12. 02. 2026. u 09:41
JK PRIZNALA: "Sa njim sam izgubila nevinost - prvi put sa Nemanjom bio je grozan, užasan"
"IMALA sam 18 godina. Bilo je grozno iskustvo. Pomislila sam: "Kako nekome ovo može da se dogodi?" Bilo je užasno."
10. 02. 2026. u 07:32
Komentari (0)