ŠKRIPI OSOVINA EU: Zategnuta atmosfera na neformalnom sastanku lidera zemalja članica EU u Pragu
NEFORMALNI sastanak lidera zemalja članica EU juče u Praškom zamku bio je predviđen kao misija prevazilaženja razlika i podela u okviru aktuelne energetske krize izazvane ratom u Ukrajini. Ali, glavne podele dolaze iz dve vodeće prestonice, Pariza i Berlina.
Emanuel Makron i Olaf Šolc, Foto AP
Unutar zidina zamka vodila se žestoka debata samo dan posle pomirljivih tonova kojima je u oblandu bio obavijen prvi sastanak Evropske političke zajednice. Da bi dali sliku jedinstva, francuski predsednik Emanuel Makron i nemački kancelar Olaf Šolc zajedno su došli na jučerašnji sastanak, ali to je bio samo formalni kliše.
Dvoma taborima, nemačkom, koji zagovara fosilna goriva u zamenu za rusku naftu, što ne odgovara Francuskoj, i francuskom, koji se zalaže za nukelarnu energiju, protiv čega se buni Nemačka, priključio se i treći - zemalja koja ne mogu bez ruskog crnog zlata, među kojima su Mađarska, Slovačka, Bugarska... Svima zajedno, u odnosu na Nemačku, smeta i to što će ona kao bogata zemlja lakše pomoći svojim firmama da prebrode krizu i samim tim ugroze kompetitivnost na celoj teritoriji EU.
U Briselu smatraju da pojedinačne odluke, kao što su davanje subvencija na pumpama, ili ubrizgavanje svežeg novca u najugroženije grane što podiže inflaciju, nisu rešenje, već da mora da se donese zajednička odluka na nivou EU. Pre svega, uvođenjem "plafona" za cenu ruskih energenata koji se još uvoze, kao i jedinstvenom nabavkom za celu Uniju.
I dok Francuska, sa još petnaestak zemalja, predvodi veliku grupu država koje takođe zagovaraju utvrđivanje najviše cene gasa, Berlin se tome protivi. Oni koji su protiv, smatraju da bi cena tako mogla da se spusti, ali da gasa onda, jednostavno, ne bi bilo.
Luksemburški premijer Gzavije Betel je "podsetio" da postoje i druga tržišta na svetu, na koja bi ovaj gas mogao da bude usmeren, Moskvi ne odgovaraju cene.
Od toga zavisi i čitava privreda EU. Cene gasa, ali i struje, na čiju proizvodnju gas takođe utiče, skočile su i do 15 puta na evropskom tržištu, pa bez direktne pomoći država građani i firme ne bi mogli da plate realnu cenu. Ali, to još neće moći dugo tako.
Šefovi država ili vlada razgovarali su juče i o pojačanom slanju vojne pomoći Ukrajini.
Poruka predsednika Evropskog saveta Šarla Mišela je da EU mora da bude jedinstvena u solidarnosti s Ukrajinom, u situaciji kada je Moskva raspisala mobilizaciju i anektirala ukrajinske teritorije.
FIRME POMAŽU
Jedan od postignutih dogovora je da su firme koje su dobro zaradile na skupim energentima daju doprinos pomoći onima koji jedva plaćaju račune, po želji šefice evropske izvršne vlasti Ursule fon der Lajen. Ona je predložila i da se zajednički kupuje gas, što, zasada, ne nailazi na odobravanje svih.
HRVATSKA SVOJE KORENE TRAŽI U NAJDUBLjEM MRAKU: Kontroverzni praznik u susedstvu - "Stepinčevo" između verskog kulta i političkog tereta
JOŠ se nije stišala bura oko ustaškog pira na dočeku rukometaša, obeleženog Tompsonovim pesmama koje glorifikuju NDH, a iz Zagreba stižu nove provokacije koje bude aveti prošlosti.
11. 02. 2026. u 20:13
ORBAN OTKRIO ŠOK DETALjE: Odbio sam poziv Klintona da uđem u rat sa Srbijom 1999. godine
MAĐARSKI premijer Viktor Orban izjavio je da je 1999. godine, tokom svog prvog premijerskog mandata, dok su trajali sukobi u AP Kosovu i Metohiji i NATO agresija, dobio poziv od tadašnjeg američkog predsednika Bila Klintona da Mađarska otvori drugi front i napadne Srbiju ili "bar da puca iz Mađarske preko Vojvodine sve do Beograda", ali da je odbio takav poziv, preneo je danas Telex.
09. 02. 2026. u 11:13
JK PRIZNALA: "Sa njim sam izgubila nevinost - prvi put sa Nemanjom bio je grozan, užasan"
"IMALA sam 18 godina. Bilo je grozno iskustvo. Pomislila sam: "Kako nekome ovo može da se dogodi?" Bilo je užasno."
10. 02. 2026. u 07:32
Komentari (2)