CRNI DANI ZA AFRIKU: Šta je uzrok "epidemije" državnih udara na afričkom kontinentu
DRŽAVNI udari u Maliju, Burkini Faso, Nigeru i Gabonu na prvi pogled nisu isti. Situacija u svakoj od ovih zemalja je različita, a to se posebno odnosi na Gabon. Ali, jedna paralela među njima može da se povuče, a ona je i najopasnija u ovom trenutku: vojne hunte su stekle utisak da lako mogu da promene vlast u bilo kojoj afričkoj zemlji i da se međunarodna zajednica neće baš mnogo mešati u to. Tu se krije glavni podstrekač "domino" efekta.
FOTO: Tanjug/AP
Prava "epidemija" pučeva zahvatila je u poslednje vreme "crni kontinent". U poslednje tri godine, šest zemalja je prošlo kroz ovaj izazov u centralnoj i zapadnoj Africi i Sahelu, uz pomenute, još i Sudan i Gvineja.
I dok su u Maliju ili Nigeru, na primer, palili francuske zastave i tražili povlačenje vojnika iz ove bivše kolonijalne sile, to se trenutno ne događa u Gabonu, gde je zbog nepotizma na udaru nedemokratski režim koji porodično vlada više od pola veka.
Foto: Jutjub/Guardian News
Činjenica je da mnogi pučisti traže raskid sa sistemom "fransafrika" koji podrazumeva specifične veze Pariza sa mngobrojnim afričkim prestonicama, što se pre svega ogleda u ekonomskoj saradnji, kao i u prisustvu manjeg broja mirovnih trupa. Ali, nije sve u tome.
Francuska je decenijama održavala privlilegovane odnose sa najrazličitijim afričkim režimima, štiteći sopstvene privredne interese i ostvarujući presudan uticaj na ovom važnom kontinentu za tok međunarodnih odnosa. Sada se, međutim, pojavljuju i drugi akteri.
U Maliju, na primer, pučisti su zatražili pomoć Rusa, jer su bili nezadovoljni načinom borbe protiv terorista, domaćih vlasti u sprezi sa francuskim snagama. Zato sada u Gabonu nema vidljive netrpeljivosti prema Parizu, jer su u prvom planu bogatstvo i netransaperentnost Bongovih.
Francuska trenutno u ovoj zemlji ima oko 350 do 400 vojnika, ali ne želi da se meša, da ne bi izazvala pučiste, i da joj se ne bi ponovio scenario iz Malija i Burkine Faso, odakle je morala da povuče snage. Potrebno je mnogo diplomatije da bi se odigrala dobitna kombinacija. Uostalom, značajne francuske baze, poput one u Nigeru, nisu sprečile pripremanje i izvođenje puča.
Foto: Tanjug/AP
Svi, generalno, od Vašingtona do Pariza, osuđuju državne udare kao sistem dolaska na vlast, ali slabo reaguju, a neki u svetu iz pozadine čak prećutno i podržavaju aktuelnu situaciju, hvatajući povoljnu poziciju za novo deljenje geopolitičkih karata. Tenzije se, neminovno, šire i van granica pomenutih zemalja. Ceo kontinent je uzavreo.
Izvođenje državnih udara iz različitih razloga mnogim akterima iz pozadine sada dobro dođe, u zauzimanju drugačijih pozicija na međunarodnoj sceni, kroz afričku prizmu. Interese za Afriku, pored Francuske, značajno u poslednje vreme izražavaju SAD, Kina, Rusija...
Pragmatizam je stavka na koju praktično svi računaju. Mnogo je, na kraju, korisnije sarađivati sa novim režimima, nego se zamerati, okretati leđa i ostati bez dela kolača u ovom delu sveta bogatom rudama i naftom. Sada se, na neki način, već formira ekonomski blok postterorističkog perioda, iako s terorizmom još nije sve završeno.
S druge strane, analitičari smatraju da vojne hunte koje dolaze na vlast pre svega žele da odbrane sopstvene interese, a ne da se žrtvuju u borbi protiv militantnih islamista ili radi utvrđivanja demokratije švajcarskog tipa. U tom prostoru velike sile traže način kako će dalje da sarađuju.
TEŠKO OSAMOSTALjENjE
Francuska u Africi nastoji da je ne primećuju kao dominantni faktor, dok istovremeno želi da zadrži vojne baze i mogućnost eksploatacije privrednih resursa, u prvom redu nafte. Ta "slabost" i snaga u isto vreme stvaraju kod lokalnog stanovništva osećaj ambivalentnosti, s jakim i sveprisutnim akterom koji ne može da im pomogne. Želeli bi i da se, decenijama posle sitcanja nezavisnosti, potpuno osamostale, ali to je dosta teško s često korumpiranim lokalnim režimima.
Preporučujemo
NASTAVLjA SE DESTABILIZACIJA AFRIČKOG KONTINENTA: Kako je izvršen državni udar u Gabonu
31. 08. 2023. u 20:27
"POMNO PRATIMO ŠTA SE DEŠAVA": Oglasila se Turska nakon vojnog puča u Gabonu (FOTO)
30. 08. 2023. u 16:53
ŠOK ISTRAGA AMERIKANACA: Evo ko je gađao iransku školu u kojoj su poginule devojčice
AMERIČKI vojni istražitelji veruju da je verovatno da su američke snage odgovorne za napad na iransku školu za devojčice u kojem je u subotu poginulo više desetina dece, ali još nisu doneli konačan zaključak niti su završili istragu, rekli su za Rojters dvojica američkih zvaničnika.
06. 03. 2026. u 08:23
NAPADNUTA NAJVEĆA AMERIČKA BAZA NA BLISKOM ISTOKU: Iran pogodio hotel u Bahreinu, Izrael bombardovao Bejrut
SEDMI dan rata, Bliski istok je u plamenu nakon novih vazdušnih napada.
06. 03. 2026. u 06:37 >> 07:11
PLANETA U STRAHU: Spisak 11 najsigurnijih zemalja u slučaju Trećeg svetskog rata
NAKON što su američko-izraelski napadi na Iran doveli do odmazde širom Bliskog istoka, rastu strahovi od eskalacije koja bi mogla da preraste u treći svetski rat. Tu su još i aktualni rat između Ukrajine i Rusije, sukobi u pojasu Gaze, kao i stalna pretnja kineske invazije na Tajvan.
03. 03. 2026. u 20:21
Komentari (0)