"LINGIVISTIČKA REŠENJA" NA SAMITU EVROPSKOG SAVETA: Da li je važnija borba protiv terorizma ili pomoć civilima?
ONO što nisu uspeli šefovi diplomatija, pokušavali su danas i probaće sutra lideri zemalja članica EU - da se dogovore oko zajedničkog stava povodom rata između Izraela i Palestine i, u tom kontekstu, o prioritetima.
Teško je pre dvodnevnog sastanka bilo zamisliti ujednačenu poziciju dvadesetsedmorke oko ovog gorućeg pitanja. U žiži ove teme je kako i koliko slati humanitarnu pomoć narodu u Gazi.
Sastanak, čiji je početak zakazan za danas popodne, karakterisale su različite pozicije zemalja članica. Francuska, Belgija i Španija su, na primer, zahtevale "humanitarnu pauzu", što je izraz koji je Nemačka odlučno odbijala. Berlin smatra da je ova jezička formulacija u potpunoj suprotnosti s pravom Izraela da se brani od terorističkog napada.
Osim što su dve vodeće zemlje Unije razjedinjene po ovom pitanju, istovremeno se oko njih stvarao i blok. Slovenija je, tako, na strani onih koji slanje humanitarne pomoći stavljaju u prvi plan, a Češka, na primer, među onim državama koje se svrstavaju uz poziciju Nemačke.
Iza svega ovoga krije se i mogućnost traženja političkog izlaza iz krize. Jer, imajući u vidu da je EU, istovremeno, najveći trgovinski partner Izraela, ali i najjači organizator humanitarne pomoći za Palestince, mnogi računaju na to da bi EU mogla da bude i značajan partner u posredovanju za primirje. Ali, da bi to toga došlo, mora prvo da se utanači stav da li je jače pravo borbe protiv terorizma ili pomoći ugroženom stanovništvu.
Milijarde za Ukrajinu
UZ usaglašavanje stavova oko Izraela i Palestine, šefovi država ili Vlada na dvodnevnom samitu koji je počeo danas imaju i slanje finansijske pomoći Ukrajini. u pitanju je paket od 50 milijardi opšte i vojne pomoći u iznosu od 20 milijardi.
Probijanje ovog "začaranog" kruga našlo se, tako, prvi put direktno na stolu među liderima zemalja članica, od kako je Hamas početkom ovog meseca, napao Izrael. Iako su zemlje članice združeno osudile napad Hamasa, pristup je ipak iznijansiraniji. To se najbolje ogleda u odnosu prema stavu o "humanitarnoj pauzi" koja, za jedan deo država, automatski znači i smanjenje odbrambenih kapaciteta Izraela. Za druge, slanje potrebne humanitarne pomoći u kritično područje Gaze, praktično nije moguće.
Jedno od "lingvističkih" rešenja moglo bi da bude prebacivanje pomenutog pojma u množinu, odnosno zagovaranja "humanitarnih pauza", kratkih stanki između vojnih akcija, dovoljno dugih da bi se izvršilo ciljano doturanje pomoći, a opet kratkih da bi se ugrozila izraelska koncepcija. Od svega zavisi i mir i red u Evropi, jer postoji ogromna zabruntost zbog širenja sukoba među mnogobrojnom jevrejskom i arapskom populacijom na tlu Starog kontinenta, o čemu već svedoče ozbiljni incidenti.
Preporučujemo
HERCOG ODBACUJE KOMENTARE GUTEREŠA: Teror ključni koren sukoba u Svetoj zemlji
26. 10. 2023. u 18:04
IDF LIKVIDIRAO ZAMENIK ŠEFA OBAVEŠTAJNE SLUŽBE HAMAS: Odgovoran za planiranje napada 7. oktobra (VIDEO)
26. 10. 2023. u 17:52 >> 17:57
PRIMIO 700 PRETNjI UBISTVOM: Poslanik Miletić zbog posete Izraelu na meti građana BiH
26. 10. 2023. u 16:30
ONI ĆE PRVI UĆI U GAZU: IDF odredio koje će elitne brigade napasti Gazu
26. 10. 2023. u 17:00
KAKO SU EKSPLODIRALI PEJDžERI KOD GOTOVO 3.000 LjUDI? Postoje dve teorije, a jedna je posebno zastrašujuća
OKO 2.800 ljudi, među kojima i veliki broj pripadnika libanskog oružanog pokreta Hezbolah, koji podržava Iran, kao i lekari, povređeni su u utorak nakon što su im eksplodirali pejdžeri kojima su komunicirali.
17. 09. 2024. u 21:06
OŠTRO UPOZORENjE MOSKVE BAJDENU, ŠOLCU I MAKRONU: Moćnije oružje od vašeg je spremno
PREDSEDNIK SAD Džozef Bajden, nemački kancelar Olaf Šolc i predsednik Francuske Emanuel Makron mogu isprovocirati sukob koji može dovesti do nepovratnih posledica, rekao je danas predsednik Dume Rusije Vjačeslav Volodin na plenarnoj sednici.
17. 09. 2024. u 17:35
OSMANLIJE SU UČILE SRPSKI: Koje naše reči Turci i danas koriste
KADA se povede razgovor o srpskom jeziku često se govori o turcizmima, odnosno rečima koje su iz turskog ušle u naš jezik i tu se "odomaćile" tokom viševekovne otomanske prisutnosti u Srbiji. Međutim, malo se zna da su i naša kultura i jezik imali značajan uticaj na turski. Jedan od pokazatelja istorijskog značaja srpskog jezika jeste, između ostalih, i njegov status u Osmanskom carstvu.
21. 09. 2024. u 19:21
Komentari (0)