BRISELU "KRATKA" KASA ZA UKRAJINU: Posle odluke američkog kongresa da izostane pomoć Kijevu, EU se našla u nebranom grožđu
Odluka američkog Kongresa da zaledi finansijsku pomoć Ukrajini, zemlji koja se nalazi u ratu, dovela je u vrlo nezgodnu situaciju EU koja, jednostavno, sama neće moći da nadoknadi ogromni nedostatak.
Foto: Goran Čvorović
- Američka pomoć Ukrajini je od suštinskog značaja i EU ne može da je zameni – izjavio je nedavno šef evropske diplomatije Žozep Borelj.
Kao što je poznato, Vašington je odobrio proceduru koja će nekoliko nedelja omogućiti normalno funkcionisanje finansija SAD usled odbijanja republikanaca da izglasaju budžet za 2024. godinu. Ali u ovoj "rezervnoj" varijanti nema mesta za ratnu pomoć Ukrajini.
Vašington i Brisel su se trudili da do sada uravnoteže upućena sredstva Kijevu. Tako su SAD do sada, od izbijanja rata, Ukrajini, preračunato u evre, poslale 28 milijardi budžetskih sredstava i 43 milijarde vojne pomoći, što ukupno iznosi 71 milijardu. S druge strane, EU je preko zemalja članica i samostalno uputila 33 milijarde budžetskih dotacija, uz 28 milijardi vrednu potporu vojne opreme i municije, što iznosi 61 milijardu.
EU bi ukupno mogla da pošalje 120 milijardi. U međuvremenu je Džozef Bajden od Kongresa zatražio dodatne 61,4 milijarde samo za Ukrajinu, od čega bi 30 milijardi otpalo na naoružanje. Evropa je za ovu godinu odrešila kesu u visini od 1,5 milijardi mesečno, što iznosi 18 milijardi na godinu. Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen ističe da je Kijevu potrebno od 3 do 4 milijarde samo za osnovne potrepštine.
Sada bi ova ekvilibristika mogla značajno da se promeni. Evropa, jednostvano, nije u stanju da popuni toliko veliku prazninu. Tim pre što su neke zemlje članice EU već stavile do znanja da su dostigle limite mogućeg slanja vojnih sredstava iz svojih rezervi ka Ukrajini. U suprotnom, bila bi ugrožena njihova sopstvena bezbednost.
Slovačka je, na primer, već bila zaledila slanje svoje pomoći, u očekivanju formiranja nove vlade na čije čelo je nedavno došao Robert Fico, s koalicijom koja se na zapadu smatra proruskom. Mađarska je prethodno već bila blokirala neke tranše pomoći.
S druge strane, Nemačka je upravo najavila da će sledeće godine udvostručiti vojnu pomoć Kijevu, sa 4 milijarde na 8. Francuska pomoć do sada iznosi 3,2 milijarde.
Borelj ističe da EU povećava pomoć Ukrajini. Na stolu je 50 milijardi raspoređenih na četiri sledeće godine za ekonomski i civilni deo, i 20 milijardi za vojni. Ali to nije dovoljno.
U Kijevu i Briselu se nadaju da će SAD nastaviti i dalje da pomažu Ukrajini, i pored trenutnih teškoća. Jer, varijanta "B", jednostavno, ne postoji.
OD BEOGRADA DO MORA ZA SAMO ČETIRI SATA: Ovako će izgledati novi auto-put do Crne Gore (VIDEO)
SAOBRAĆAJNICA je projektovana sa po dve trake i jednom zaustavnom trakom u svakom smeru, uz predviđenu brzinu od 100 do 120 kilometara na čas.
10. 02. 2026. u 09:21
ORBAN OTKRIO ŠOK DETALjE: Odbio sam poziv Klintona da uđem u rat sa Srbijom 1999. godine
MAĐARSKI premijer Viktor Orban izjavio je da je 1999. godine, tokom svog prvog premijerskog mandata, dok su trajali sukobi u AP Kosovu i Metohiji i NATO agresija, dobio poziv od tadašnjeg američkog predsednika Bila Klintona da Mađarska otvori drugi front i napadne Srbiju ili "bar da puca iz Mađarske preko Vojvodine sve do Beograda", ali da je odbio takav poziv, preneo je danas Telex.
09. 02. 2026. u 11:13
JK PRIZNALA: "Sa njim sam izgubila nevinost - prvi put sa Nemanjom bio je grozan, užasan"
"IMALA sam 18 godina. Bilo je grozno iskustvo. Pomislila sam: "Kako nekome ovo može da se dogodi?" Bilo je užasno."
10. 02. 2026. u 07:32
Komentari (0)