KO JE BIO HENRI KISINDŽER? Politički vizionar ili ratni huškač

Новости онлајн

30. 11. 2023. u 07:45

HENRI Kisindžer, često opisivan kao jedan od najuticajnijih američkih diplomata i državnika, rođen je 27. maja 1923. u Firtu u Nemačkoj. Njegovo ime je postalo sinonim za globalnu diplomatiju, a njegova karijera obuhvata period velikih međunarodnih promena i izazova.

КО ЈЕ БИО ХЕНРИ КИСИНЏЕР? Политички визионар или ратни хушкач

Foto: EPA

Kisindžerovo porodično poreklo oblikovali su Drugi svetski rat i nacistički progon Jevreja. Sa porodicom se preselio u Sjedinjene Države 1938. godine, gde je započeo svoje visoko obrazovanje na Harvardu. Njegova intelektualna snalažljivost i analitički pristup brzo su ga istakli kao perspektivnog mladog stručnjaka u oblasti međunarodnih odnosa. Prvi značajan korak u njegovoj karijeri bio je da postane savetnik za nacionalnu bezbednost pod predsednikom Ričardom Niksonom 1969. godine. Tokom svog mandata, Kisindžer je igrao ključnu ulogu u oblikovanju američke spoljne politike tokom Hladnog rata. Njegova sposobnost da donosi teške odluke i vodi diplomatske pregovore dovela ga je do ključnih trenutaka, uključujući vođenje politike detanta između SAD i Sovjetskog Saveza.

Jedan od najpoznatijih momenata u Kisindžerovoj karijeri bilo je potpisivanje sporazuma o kontroli naoružanja „SALT I” 1972. godine, koji je bio pokušaj da se smanje nuklearne tenzije između dve supersile. Njegova uloga u mirovnim pregovorima u Vijetnamu i potpisivanju Pariskog sporazuma 1973. takođe su ostavili dubok trag na međunarodne odnose.

Nobelova nagrada za mir, koju je Kisindžer dobio 1973. godine, bila je priznanje za njegove napore u postizanju sporazuma i smanjenju vojnih sukoba. Međutim, ista nagrada naišla je na kritike zbog vojnih operacija koje su prethodile diplomatskim dostignućima, kao što je bombardovanje Kambodže tokom rata u Vijetnamu. Nakon boravka u Beloj kući, Kisindžer je nastavio karijeru kao diplomata, obavljajući funkciju državnog sekretara pod predsednikom Džeraldom Fordom. Njegova uloga u postizanju sporazuma između Izraela i Egipta (Kemp Dejvidski sporazum) 1978. dodatno je produbila njegovu reputaciju mirnodopskog pregovarača.

Međutim, Kisindžerova karijera nije bila bez kontroverzi. Kritičari ga optužuju da podržava diktatorske režime u cilju očuvanja američkih interesa, dok drugi dovode u pitanje etičke aspekte njegovog spoljnopolitičkog delovanja. Uprkos kontroverzama, Henri Kisindžer ostaje važna ličnost u svetskoj diplomatiji, čije su odluke i dostignuća oblikovali međunarodnu scena tokom ključnih trenutaka.

Kisindžer je, podsećamo, preminuo u svom domu u Konektikatu u 101. godini, saopštila je konsultantska kuća Kisindžer asošiejts.

BONUS VIDEO: NAPETO U STEJT DEPARTMENTU - Srpska novinarka postavila Mileru nezgodno pitanje

(Klix)

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News
ORBAN OTKRIO ŠOK DETALJE: Odbio sam poziv Klintona da uđem u rat sa Srbijom 1999. godine

ORBAN OTKRIO ŠOK DETALjE: Odbio sam poziv Klintona da uđem u rat sa Srbijom 1999. godine

MAĐARSKI premijer Viktor Orban izjavio je da je 1999. godine, tokom svog prvog premijerskog mandata, dok su trajali sukobi u AP Kosovu i Metohiji i NATO agresija, dobio poziv od tadašnjeg američkog predsednika Bila Klintona da Mađarska otvori drugi front i napadne Srbiju ili "bar da puca iz Mađarske preko Vojvodine sve do Beograda", ali da je odbio takav poziv, preneo je danas Telex.

09. 02. 2026. u 11:13

Komentari (2)

ĆOPIĆ NA SCENI TEATRA HUMANOSTI: Jedna ulaznica za „Baštu sljezove boje”  - Jedna donacija za Fondaciju NORBS PLUS