RATNI VIHOR NADVIO SE NAD EVROPOM: Još jedna zemlja hoće da šalje vojsku na Rusiju - raskol u Vajmarskom trouglu
NESLAGANjE u Vajmarskom trouglu. Kancelar Šolc i ministar odbrane Pistorijus oštro odbacuju slanje kopnenih trupa u Ukrajinu, što je predlog francuskog predsednika Makrona. Ali on sada dobija podršku za svoju politiku prema Ukrajini od poljskog ministra inostranih poslova Sikorskog.

Foto: Profimedia
Potez francuskog predsednika Emanuela Makrona da ne isključuje upotrebu kopnenih trupa u Ukrajini stvara sve dublje podele između država NATO-a: nakon što su ministri odbrane Nemačke i Finske u petak ujutro pozvali na kraj debate i fokusirali se na važnu pomoć u oružju za Ukrajinu, ministar spoljnih poslova Poljske Radoslav Sikorski izričito im je protivrečio u petak uveče, navodi Špigl.
- Prisustvo NATO trupa u Ukrajini nije nezamislivo. Pozdravljam inicijativu francuskog predsednika Emanuela Makrona - napisao je on na platformi Iks i otišao čak dalje od Makrona misleći na trupe NATO-a.
Makron je na konferenciji u Parizu prošle nedelje rekao da ne želi da isključi upotrebu kopnenih trupa u Ukrajini. Nekoliko vlada je naknadno jasno stavilo do znanja da to za njih ne dolazi u obzir. Ovome je jasno protivrečio kancelar Olaf Šolc i podsetio na dogovor u zapadnom savezu da NATO ne treba da postane strana u ratu.
- Niko zaista ne želi čizme na terenu u Ukrajini, o tome se sada raspravlja, tako da bi to trebalo da prekinemo u ovom trenutku - upozorio je Pistorijus u petak tokom posete Helsinkiju.

Foto: EPA
Finski ministar odbrane Anti Hekenen dao je sličan komentar:
- Niko sada ne podržava ideju o čizmama na terenu - rekao je on. - Ali svi podržavaju veću podršku u vidu oružja, municije i novca i to je ono na šta sada treba da se fokusiramo.
Pistorijus je takođe rekao da postoji problem sa proizvodnim kapacitetima za artiljeriju, posebno za municiju, za sisteme protivvazdušne odbrane, za rakete Patriot i IRIS-T.
- Moramo učiniti sve što možemo širom sveta da prikupimo, nabavimo, kupimo i proizvedemo sve što je moguće da podržimo Ukrajinu na najbolji mogući način.
Nemačka je obučila 10.000 ukrajinskih vojnika do kraja 2023. Isti broj je prošao obuku u Nemačkoj 2024. godine, podseća Špigl.

Foto: Shutterstock/Vikipedija/Ilustracija
Nakon što je Nemačka ove godine udvostručila svoju vojnu pomoć Ukrajini na 7,5 milijardi evra, svoju pomoć su povećale i države EU. Francuska vlada sada želi da obezbedi tri milijarde evra, ali je istakla da je važan i kvalitet isporučenih sistema naoružanja.
Makronova inicijativa je već izazvala različite reakcije prošle nedelje. Sada postoji i otvoreno neslaganje u Vajmarskom trouglu Francuske, Nemačke i Poljske, koji je pred oživljavanjem.
Zato što su i Makron i Sikorski optužili protivnike debate za kratkovidost i kukavičluk.
- Poenta je da se Putin plaši, a ne da se mi plašimo Putina - napisao je poljski ministar spoljnih poslova.
Savezna vlada, pak, ističe da kroz ovakve debate ne bi trebalo da bude ugrožena podrška stanovništva u mnogim državama NATO-a Ukrajini.
Preporučujemo

ERDOGAN: Turska spremna da organizuje mirovni samit za rešenje sukoba u Ukrajini
08. 03. 2024. u 22:22

UŽANE VESTI ZA ZELENSKOG SA FRONTA: Nema više uporišta poput Avdejevke i Bahmuta
08. 03. 2024. u 22:12

PORODICE U ŠOKU NAKON ŠTO SU OTVORILE KOVČEGE SA TELIMA: Nove bizarnosti nakon pada aviona u Indiji
SIN žene koja je poginula u padu aviona kompanije Air India izjavio je za Bi-Bi-Si da su u kovčegu s telom njegove majke pronađeni i „drugi ostaci“.
23. 07. 2025. u 16:49

EKSKLUZIVNI SNIMCI HAPŠENjA ŠIPTARSKOG TERORISTE: Ovako je pao bivši pripadnik OVK u Svilajncu, evo za šta se sumnjiči (VIDEO)
ŠIPTARSKI terorista i bivši istaknuti pripadnik terorističke OVK Halili Lulzin, uhapšen je danas u Svilajncu, u zajedničkoj akciji Bezbednosno-informativne agencije, Službe za otkrivanje ratnih zločina UKP MUP-a Republike Srbije, a u saradnji sa Tužilaštvom za ratne zločine.
22. 07. 2025. u 20:54

NAUČNICI U STRAHU - RIZIK OD NESTANKA: Ada Bojana i Bokokotorski zaliv u opasnosti - more nikada nije bilo takvo
NIVO Jadranskog mora će, prema projekcijama, do kraja veka porasti 35 centimetara (cm), što će ugroziti obalska područja, posebno područje Ade Bojane i delove Bokokotorskog zaliva, navodi se u prošlogodišnjem Nacrtu Nacionalnog plana Crne Gore za prilagođavanje na klimatske promene.
25. 07. 2025. u 08:55
Komentari (4)