ZELENSKI TRAŽI PATRIJARŠIJU OD VARTOLOMEJA: Ukrajinski predsednik uputio zahtev da raskolnici izaberu novog poglavara

Branko Vlahović Od stalnog dopisnika - MOSKVA

23. 09. 2024. u 13:34

PREDSEDNIK Ukrajine Vladimir Zelenski zatražio je od Konstantinopoljske patrijaršije da dozvoli Pravoslavnoj crkvi Ukrajine da izabere patrijarha.

ЗЕЛЕНСКИ ТРАЖИ ПАТРИЈАРШИЈУ  ОД ВАРТОЛОМЕЈА: Украјински председник упутио захтев да расколници изаберу новог поглавара

Foto Christoph Soeder, Pool Photo via AP

Ukrajinska raskolnička pravoslavna crkva dobila je 2019. godine od konstantinopoljskog patrijarha Vartolomeja krnji tomos, dokument o delimičnoj samostalnosti, ali je zapravo u svim glavnim poslovima postala zavisna od Carigradske patrijaršije.

Pošto raskolnička Pravoslavna crkva Ukrajine nije uspela da pridobije na svoju stranu sveštenstvo i vernike sada Zelenski, koji je inače po nacionalnosti Jevrejin, traži od Vartolomeja da toj crkvi da i status patrijaršije kako bi ona mogla da izabere patrijarha. Zelenski se u Kijevu 28. avgusta sreo sa egzarsima tj. namesnicima Konstantinopoljskog patrijarhata i tražio da prenesu Vartolomeju da Pravoslavna crkva Ukrajine želi da izabere svog poglavara.

Krajem minule nedelje Zelenski je novinarima ispričao da je u razgovoru sa ekzarsima Konstantinopoljskog patrijarhata rekao da bi Ukrajinci hteli da imaju svog patrijarha.

Oni su obećali da će o tome informisati patrijarha Vartolomeja, ali šta u Istanbulu o tome misle tek treba da se vidi. Priznavanjem raskolničke crkve u Ukrajini Vartolomej se približio ostvarenju svoje želje da bude pravoslavni papa jer su svi ukrajinski hramovi na Zapadu morali da se potčine njemu.

Pravoslavna crkva Ukrajine formirana je u decembru 2018. Njenom mitropolitu Epifaniju Vartolomej je u januaru 2019. predao krnji tomos o tobožnjoj autokefalnosti. Ruska pravoslavna crkva kao još nekoliko drugih autokefalnih crkava nisu priznale raskolničku Pravoslavnu crkvu Ukrajine. Neosporno je da je ta crkva stvorena u kabinetima političara.

Vartolomej u januaru 2019. predaje mitropolitu Epifaniju krnji tomos o tobožnjoj autokefalnosti, Foto AP Photo/Lefteris Pitarakis

Predsednik Petar Porošenko imao je podršku američke predsedničke administracije da ostvari želju odvajanja ukrajinskih vernika i sveštenika od Ruske pravoslavne crkve. Iz Vašingtona su dolazili emisari koji su pravili pritisak na patrijarha Vartolomeja da prizna Pravoslavnu crkvu Ukrajine, mada je ona imala mali broj vernika i sveštenika. Najviše vernika i najveći autoritet je imala Ukrajinska pravoslavna crkva moskovskog patrijarhata. Ona je imala svoje finansije, zatim kadrovsku politiku i crkveni sud.

Jedino je sa Moskovskom patrijaršijom morala usaglašavati svoju spoljnu i političku aktivnost.

Interesantno je da sve dok se nije umešao Vašington carigradski patrijarh Vartolomej nije priznavao raskolnike već je opštio samo sa predstavnicima kanonske crkve.

Amerikanci su na Vartolomeja pravili pritisak i preko grčkih sveštenika iz SAD.
Uprkos progonima i hapšenjima sveštenika i vernika ona nije htela da se odrekne veza sa Moskovskom patrijaršijom i imala je mnogo više vernika nego raskolnici. Kad je počeo rat, kanonska Ukrajinska pravoslavna crkva da bi sačuvala vernike i sveštenike održala je sabor u maju 2022. na kom je bila objavila da je potpuno samostalna od Ruske pravoslavne crkve. Ali ni to nije smanjilo napade policije na sveštenike i hramove te crkve.

Da se definitivno obračuna sa tom kanonskom crkvom Zelenski se u avgustu ove godine odlučio na radikalni potez i potpisao je zakon pomoću kojeg može da zabrani Ukrajinsku pravoslavnu crkvu. Taj zakon daje pravo državnoj komisiji za odnose sa crkvama, koja se službeno zove Državna služba za etnopolitiku i slobodu savesti, da ocenjuje ima li veze ukrajinska crkva sa Moskovskom patrijaršijom. Do sada je bilo dovoljno da se za vreme pretresa u hramovima pronađu knjige štampane u Rusiji da se monasima prilepi etiketa da su agenti Kremlja.

- Novi zakon daje pravnu osnovu za totalnu likvidaciju hramova kanonske ukrajinske pravoslavne crkve. To će dovesti do masovnog nasilja nad milionima vernika u Ukrajini - kazao je Vladimir Lejgoda, rukovodilac ruskog Sinodalnog odeljenja za odnose Crkve, društva i medija.

Sinod Ruske pravoslavne crkve ocenio je da je patrijarh Vartolomej lično produbio crkveni raskol u Ukrajini. U Ukrajini je od 1990. bilo više pravoslavnih crkava, ali je najbrojnija i najuticajnija bila ona koja je održavala veze sa Moskovskom patrijaršijom.

Svakako je interesantno i to da je rimski papa otvoreno kritikovao ukrajinske vlasti zbog namere da ukinu kanonsku Ukrajinsku pravoslavnu crkvu. Ali papu nisu poslušali ni ukrajinski grkokatolici tj. unijati, kao ni ukrajinski katolici kojima je papa vrhovni poglavar. Oni su otvoreno stali na stranu Zelenskog što će sigurno uticati na pogoršanje odnosa među crkvama i vernicima u Ukrajini.

Kijevsko-pečerska lavra, Foto AP Photo/Efrem Lukatsky

Teror policije nad monasima

U periodu od 2022. do 2024. godine policajci Službe bezbednosti Ukrajine sprovodili su česte pretrese hramova. Desetine sveštenika optužili su za podršku Kremlju i podržavanje Rusije. Prema službenoj statistici, od februara 2022. do avgusta 2023. pokrenuto je 65 krivičnih dela protiv sveštenika Ukrajinske pravoslavne crkve. U Moskvi kažu da je patrijarh Vartolomej odobravao policijske pretrese i hapšenje sveštenika sa ciljem da se uništi kanonska crkva. Zbog toga su u Moskvi prekinuli sve kontakte sa patrijarhom Vartolomejom jer smatraju da snosi ličnu odgovornost.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

TENISKI ZEMLJOTRES: Federer se vraća na teren!