MILIJARDA ZA NAPAĆENI LIBAN: Dometi donatorske konferencije posvećene zemlji kedrova u kojoj besni rat
Međunarodna donatorska konferencija organizovana u Parizu uspela je da prikupi milijardu dolara pomoći za Liban, mnogo više od planiranih 400 miliona.
Tanjug
Zemlji kedrova, zaglavljenoj u ekonomskoj i institucionalnoj krizi i zahvaćenoj ratom između Hezbolaha i Izraela, pomoć je preko potrebna.
Ruku je pružilo oko 70 zemalja i internacionalnih organizacija. SAD će dati 300 miliona, Francuska 108, Nemačka 103... Od ovog novca, 800 miliona ide za humanitarnu pomoć, a 200 za opremanje oslabljene libanske vojske. Namera je da se dodatno opremljeni vojnici masovno pošalju u region oko tzv. "plave linije", južno od reke Litani, odakle Hezbolah gađa Izrael, kao i da se tu ojača prisustvo međunarodnih mirovnih snaga u kojima Francuska, s najvećim doprinosom, ima oko 700 svojih vojnika.
Rat i izbeglice dovele su ovu zemlju s 5,5 miliona stanovnika na ivicu egzistencije. Situacija nije bila tako loša još od velikog građanskog rata koji je trajao od 1975. do 1990. godine. Stanje u bolnicama je napeto, nema hrane, lekova, osnovnih potrepština. Nedostaje i smeštaj za 800.000 interno raseljenih lica koja su izbegla zonu najžešćih obračuna između Hezbolaha i Izraela. Od početka sukoba, poginulo je oko dve hiljade ljudi, a više hiljada je povređeno.
Zbog toga je organizovana donatorska konferencija, na inicijativu Francuske, koja ima posebne odnose s Libanom, svojim bivšim protektoratom, u kome je još od srednjeg veka bila zaštitnica hrišćana.
Jelisejska palata je naglasila da je cilj ove konferencije bio da se objedini međunarodna pomoć, angažuje u pravcu prekida vatre i da se radi na reuspostavljanju libanskog suvereniteta. Tokom konferencije, mnogobrojne nevladine organizacije su istovremeno zatražile i bolju zaštitu civilne infrastrukture i raseljenih lica. Francuski šef diplomatije Žan Noel Baro bio je zadovoljan odzivom međunarodne zajednice.
RATNI ZLOČIN NAD NOVINARIMA
Za to vreme, neprijateljstva se nastavljju. Izrael je tako naciljao skladište oružja Hezbolaha, dok je ovaj islamski pokret ispalio misile na sever Izraela odakle je već pobeglo 60.000 ljudi. Povodom smrti troje novinara posle izraelskog napada na Hasbaju na jugu Libana, ministar informisanja ove zemlje Ziad Makari je istakao da se radi o "ratnom zločinu".
Što se tiče mirovnog i političkog aspekta, francuski predsednik Emanuel Makron je ponovio svoj zahtev da odmah prestanu neprijateljstva, izrealeske operacije u Libanu, i ispaljivanje raketa od strane Hezbolaha na Izrael. Šef evropske diplomatije Đozep Borelj, koji je takođe bio u Parizu, istakao je da je broj stradalih civila u Libanu neprihvatljiv. Ali, ovi apeli nemaju velike izglede na uspeh.
U tom kontekstu, Makron je odgovarajući izraelskom premijeru Benjaminu Nehanijahuu, koji je rekao da njegova zemlja na ovaj način "brani judohrišćansku civilzaciju", poručio da nije siguran da se "civilizacija brani šireći varvarstvo", misleći na mnogobrojne civilne žrtve. To rizikuje da izazove novu zategnutost na relaciji Pariz - Tel Aviv.
Makron je istovremeno razgovarao i sa libanskim premijerom Nadžibom Mikatijem, a jedna od tema je bila i francuska podrška opremanju i obuci libanske vojske, znatno oslbaljene u odnosu na Hezbolah koji ima iransku potporu.
Sve to se događa u trenutku kada Liban već dve godine prolazi kroz institucionalnu krizu, s nemogućnošću da izabere predsednika, što stvara dodatne teškoće u ionako napetoj situaciji. Uključivši se preko video-veze na parisku konferenciju, generalni sekretar UN Antonio Guteres je pozvao libanske lidere da donesu odlučne mere u cilju funkcionisanja državnih institucija.
Prema sporazumu koji je postignut kada je Liban posle Drugog svetskog rata stekao nezavisnost od Francuske, predsednik ove zemlje treba da bude hrišćanin, premijer musliman iz redova sunita, a predsednik skupštine šiitski musliman. Nijedna politička stranka ili religijski predstavnici ne smeju da imaju primat i sve odluke se donose konsenzusom, što često blokira rad institucija. U poslednjih deset godina uspelo se samo dvaput u tome da se održe izbori.
Mnogi se protive sistemu uspostavljenom pre više decenija, u trenutku kada se demografska realnost odavno promenila. Prema ovim pravilima, broj hrišćana i muslimana u parlamentu treba da bude jednak, dok muslimani sada predstavljaju većinski deo stanovništva.
Preporučujemo
IRAN LANSIRAO RAKETU KA TURSKOJ: Hitno reagovao NATO; Kreće novi napad posle 8 sati zatišja
04. 03. 2026. u 06:59 >> 14:43
UBIJEN KOMANDANT IRGC: Sumnja se da je povezan sa pokušajem atentata na Trampa
04. 03. 2026. u 14:36
"IRAN SAMO ŠTO NIJE POBEĐEN" Hegset: U ratu smo tek pet dana, nećemo žuriti
04. 03. 2026. u 14:34
IRAN LANSIRAO RAKETU KA TURSKOJ: Hitno reagovao NATO; Kreće novi napad posle 8 sati zatišja
NASTAVLjAJU se vazdušni udari na Bliskom istoku. SAD i Izrael nastavljaju da gađaju Iran, dok iranske snage uzvraćaju napadima na izraelske gradove i američke baze i diplomatska predstavništva u regionu.
04. 03. 2026. u 06:59 >> 14:43
"RASPOREDIO SAM VOJSKU NA 75 LOKACIJA" Orban: Ukrajina digla u vazduh "Severni tok", to se ne sme ponoviti sa "Družbom"
MAĐARSKI premijer Viktor Orban objavio je video na mreži Iks u kojem je poručio da je mađarska vojska raspoređena na desetinama lokacija kako bi zaštitila energetsku infrastrukturu zemlje. Orban navodi da postoji pretnja od mogućih ukrajinskih sabotaža zbog tenzija oko ruskih energetskih isporuka i rata na Bliskom istoku.
04. 03. 2026. u 13:43
PLANETA U STRAHU: Spisak 11 najsigurnijih zemalja u slučaju Trećeg svetskog rata
NAKON što su američko-izraelski napadi na Iran doveli do odmazde širom Bliskog istoka, rastu strahovi od eskalacije koja bi mogla da preraste u treći svetski rat. Tu su još i aktualni rat između Ukrajine i Rusije, sukobi u pojasu Gaze, kao i stalna pretnja kineske invazije na Tajvan.
03. 03. 2026. u 20:21
Komentari (0)