IZBORI U SAD 2024: Svi detalji koje treba da znate o procesu i kandidatima
ZA MANjE od 48 sati, trka potpredsednice Kamale Haris i bivšeg predsednika SAD Donalda Trampa privodi se kraju, a ovo su svi detalji američkih predsedničkih izbora od sistema elektorskog koledža, slojeva vlasti i zašto traje toliko dugo.
Foto: Shutterstock
Posmatračima, proces predsedničkih izbora u SAD može izgledati veoma komplikovano, traje mesecima, koristi sistem Elektorskog koledža i uključuje više slojeva vlasti.
Na dan predsedničkih izbora koji će se održati u utorak, 5. novembra, birači će odlučiti ko će biti sledeći predsednik Sjedinjenih Američkih Država.
Foto: Shutterstock
Kandidati
Šezdesetogodišnja Kamala Haris, demokratska kandidatkinja i aktuelna potpredsednica Sjedinjenih Država, iz Kalifornije, predstaviće svoju stranku zajedno sa Tim Valcom, kandidatom za potpredsednika. Ključna pitanja koja su istakli tokom kampanje uključuju podršku srednjoj klasi, vlasništvo nad kućama, zdravstvenu zaštitu i abortus, klimatske promene i mala preduzeća.
S druge strane, bivši predsednik Sjedinjenih Država i republikanski kandidat, 78-godišnji Njujorčanin Donald Tramp sa svojim potpredsedničkim kandidatom Džej Di Vensom promovisao je imigraciju, poreze, proizvodnju, ekonomiju, zdravlje i patriotizam.
Foto Shutterstock
Sistem elektorskog koledža
Amerika koristi sistem elektorskog koledža za svoje predsedničke izbore.
U ovom sistemu birači ne glasaju direktno za predsednika.
Umesto toga, njihovi glasovi se zbrajaju u svakoj državi, a državni pobednik dobija određeni broj glasova Elektorskog kolegijuma.
Ko dobije više od 270 glasova izbornog kolaža pobeđuje na izborima.
Na primer, Kalifornija ima 52 mesta u Predstavničkom domu i dva mesta u Senatu, što znači da ima 54 elektorska glasa.
Da bi dostigli nedostižnih 270 glasova, kandidati će morati da se drže „sigurnih“ država svoje stranke i pobede u kolebljivim državama
Kada kandidat dobije 270 glasova, pobeđuje na izborima i postaje izabrani predsednik. Foto Shutterstock
Na izborima 2020. Džo Bajden je osvojio 306 elektorskih glasova što je ukupno 81.284.666 glasova, dok je Tramp dobio 232 glasa izbornog kolaža, što je ukupno 74.224.319 glasova.
Hilari Klinton je 2016. godine dobila 232 glasa elektorskog kolaža što je rezultiralo ukupno 65.853.516 glasova, a pobednik Donald Tramp je osvojio 306 glasova izbornog kolaža što je ukupno 62.984.825 glasova.
Šta se dešava nakon izbora?
Nakon izborne noći, potrebno je preduzeti niz koraka pre nego što novoizabrani predsednik može zvanično da položi zakletvu.
Do 11. decembra glasove overava svaka od država, a svaki državni elektor glasaće za odabranog predsedničkog kandidata od strane njihove države 17. decembra.
Kongres će 6. januara sledeće godine prebrojati glasove države koji će potvrditi rezultat.
I konačno, 20. januara, novoizabrani predsednik polaže zakletvu i zvanično postaje predsednik Sjedinjenih Američkih Država na dan inauguracije.
Foto: Shutterstock
BONUS VIDEO:
AMERIKA U POSETI PEKINGU: Saliven savetnik za nacionalnu bezbednost u ,,kritičnoj,, misiji
Preporučujemo
OTKRIVENA SLEDEĆA STANICA HARIS I TRAMPA : A evo koja će se poznata glumica pridružiti Valcu
02. 11. 2024. u 15:47 >> 16:28
HARIS I TRAMP U ZAVRŠNIM PORUKAMA: Ovako će izgledati finiš izborne trke
02. 11. 2024. u 15:15 >> 15:15
MEDVEDEV BRUTALNO ZAPRETIO UKRAJINI, FRANCUSKOJ I BRITANIJI: Rusija bi morala odgovoriti nuklearnim udarom
ZAMENIK predsednika ruskog Saveta bezbednosti Dmitrij Medvedev zapretio je da bi Rusija mogla upotrebiti taktičko nuklearno oružje protiv Ukrajine, Francuske i Ujedinjenog Kraljevstva ukoliko bi Pariz i London Kijevu pružili nuklearnu tehnologiju.
24. 02. 2026. u 13:45
VAŠINGTONU STIGLO UPOZORENjE: Ne pokušavajte da narušite naše odnose sa Moskvom
BELORUSKI predsednik Aleksandar Lukašenko izjavio je danas da je na početku pregovora između Belorusije i SAD upozorio Vašington da ne pokušava da naruši odnose između Minska i Moskve.
16. 02. 2026. u 15:09
"NEMA KO DA NASEČE DRVA": Rusko selo izgubilo skoro sve muškarce u ratu u Ukrajini
U RIBARSKOM selu Sedanka, na ruskom dalekom istoku, svakodnevni život je bio težak i pre rata u Ukrajini. Većina kuća nema osnovnu infrastrukturu, kao što su voda, unutrašnji toaleti ili centralno grejanje, iako zimske temperature često padnu i na -10 stepeni Celzijusa.
24. 02. 2026. u 09:43
Komentari (0)