KO SU NAJVEĆI POTROŠAČI NA LOBIRANJE U EU? Velika tehnologija, bankarstvo, energija

Daliborka Lazarević

24. 02. 2025. u 22:31

NAJVEĆE svetske kompanije i trgovinska udruženja iz velikih tehnoloških, bankarskih, energetskih i hemijskih/poljoprivrednih sektora značajno su povećala svoje budžete za lobiranje u EU poslednjih godina.

КО СУ НАЈВЕЋИ ПОТРОШАЧИ НА ЛОБИРАЊЕ У ЕУ? Велика технологија, банкарство, енергија

Foto: TAnjug/AP Photo

Prema novoj analizi, 162 najveće korporacije i trgovinska udruženja zajedno su potrošile 343 miliona evra na lobiranje kod zakonodavaca i zvaničnika EU tokom prošle godine. 

Između februara 2024. i februara 2025. godine, godišnji rashodi za lobiranje porasli su za 13%, a za skoro trećinu od 2020. godine, prema izveštaju neprofitnih grupa Corporate Europe Observatori (CEO) i LobbiControl. Međutim, ove procene su i dalje konzervativne, jer samo subjekti koji troše više od milion evra moraju da objave svoje budžete za lobiranje u registru transparentnosti EU. 

Među kompanijama i asocijacijama koje se najviše izjašnjavaju su veliki veliki tehnološki igrači poput Meta i Microsofta, sa budžetima za lobiranje od 9 miliona evra i 7 miliona evra, kao i Evropska bankarska federacija, energetska kompanija Shel, FuelsEurope, Baier, Novartis, BusinesEurope i Evropska federacija farmaceutskih industrija i udruženja (EFPIA).


Ko su veliki potrošači u lobiju? 

162 korporacije i trgovinska udruženja zajedno troše najmanje 343 miliona evra godišnje

Foto: Printskrin


Pošto je Zakon o veštačkoj inteligenciji stupio na snagu prošle godine, a Evropska komisija planira da uvede sporazum o čistoj industriji, Akcioni plan o pristupačnoj energiji, Zakon o kritičnim lekovima i Uniju štednje i ulaganja u 2025, sve zajedno sa stalnim nastojanjem da se smanji birokracija, izgleda da će se rast budžeta za lobiranje nastaviti. 

- Godinama smo videli trend povećanja velikog tehnološkog lobiranja, ali rast potrošnje zagađujućim industrijama kao što su energetika i agrohemikalije u poslednjih pet godina (44% i 31% respektivno) jasno odražava intenzivno lobiranje oko Zelenog dogovora - rekla je izvršna direktorka Viki Kan za Euronevs.

- S obzirom na to da je Komisija spremna da kasnije ove nedelje isporuči poslovni sporazum o čistoj industriji koji je pogodan za korporacije – uz masivan pritisak na deregulaciju u ime "konkurentnosti" duboko je zabrinjavajuće što se čini da se lobiranje u ovoj industriji isplati - dodao je Can. 

I LobiControl i izvršni direktor pozivaju institucije EU da preispitaju pravila lobiranja i ojačaju zaštitne mehanizme protiv zauzimanja regulative, uključujući Registar transparentnosti EU, koji građanima pruža korisne informacije za praćenje aktivnosti lobiranja.

Foto Shutterstock

- Pravno obavezujući registar lobija je jedini način da se uvedu smislene sankcije za objavljivanje netačnih podataka i, zauzvrat, poboljša ukupni kvalitet registra lobija u EU - saopštile su grupe za zastupanje u ponedeljak, pošto bi platforma trebalo da bude revidirana do jula 2025.

Analiza takođe ispituje broj sastanaka između lobista i zvaničnika EU i broj bedževa koji im omogućavaju pristup Evropskom parlamentu. Evropski savet za hemijsku industriju, BusinesEurope i Insurance Europe imaju najveći broj parlamentarnih propusnica, sa 323, 295, odnosno 268, što je ukupno više od poslanika u parlamentu.


162 najveća potrošača na lobiranje u EU 

Sektori izveštavanja koji najviše troše na lobiranje su velika tehnologija, bankarstvo i finansije, energetika, hemikalije i agrobiznis, međuindustrijska trgovinska udruženja i farmacija.

BusinesEurope je takođe na vrhu lige po broju prijavljenih sastanaka sa zvaničnicima EU, sa 467 sastanaka od 2014, a slede Gugl (381), Erbas (318), Evropsko udruženje proizvođača automobila (241) i Meta (235). 

U ekipi bili i kopilot Bojan Marić i kabinsko osoblje Nataša Protić, Ljubica Pavlović i Anja Radojević, Foto Printskrin "Jutjub"

Nalazi naglašavaju potrebu da EU proširi svoja postojeća ograničenja lobiranja—koja se trenutno primenjuju na duvansku industriju—na druge ključne oblasti politike, kao što su klimatska i ekološka regulativa, tvrde grupe za zastupanje. 

- Kao prvi korak, Komisija bi trebalo da prestane da daje privilegovani pristup industrijskim lobistima i da obezbedi da se glasovi civilnog društva i zajednice čuju glasno i jasno - naglasili su nadzorni organi za transparentnost. 

Prošlog meseca, Komisija je uvela veliku promenu u transparentnost lobiranja objavljivanjem zapisnika sa sastanaka između lobista i visokih zvaničnika, čime je zahtev za otkrivanje podataka proširen sa 400 najviših zvaničnika na oko 1.500. 

Ovaj potez je dobio pomešane reakcije, ali stvarni uticaj će zavisiti od toga koliko informacija zaista bude otkriveno.
(Juronjuz)

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

NEVEROVATNA PONUDA PO SJAJNIM CENAMA