KURDI POLOŽILI ORUŽJE POSLE ČETIRI DECENIJE: Erdoganova partija pozdravila potez kao korak ka osiguravanju "Turske bez terora"

A.Vojinović

13. 05. 2025. u 07:00

RADNIČKA partija Kurdistana (PKK), militantna grupa koja je više od četiri decenije u sukobu sa Turskom tokom kojeg je život izgubilo više od 40.000 ljudi, rešila je da položi oružje i da se raspusti.

КУРДИ ПОЛОЖИЛИ ОРУЖЈЕ ПОСЛЕ ЧЕТИРИ ДЕЦЕНИЈЕ: Ердоганова партија поздравила потез као корак ка осигуравању Турске без терора

Foto: Tviter printskrin

Ovu vest objavila je novinska agencija Firat, bliska PKK. U saopštenju grupe koju SAD, Velika Britanija, EU i Turska smatraju terorističkom organizacijom, napominje se da su sve aktivnosti koje se vode pod njenim imenom okončane.

Odluka o raspuštanju militantne grupe dolazi posle poziva njenog lidera Abdulaha Odžalana koji je nedavno apelovao na članove da prekinu vatru. On je u dopisu preko svojih advokata poručio članovima da je oružana grupa ispunila svoju inicijalnu svrhu i da se dalji napredak u borbi za prava Kurda može postići uz pomoć politike. Odžalan se, inače, nalazi u zatvoru od 1999. godine, gde služi doživotnu kaznu na ostrvu u Mramornom moru.

- Kurdsko pitanje je došlo do tačke u kojoj se može rešiti demokratskom politikom. Obnova tursko-kurdskih odnosa je neizbežna. Implementacijom procesa razoružanja će upravljati Abdulah Odžalan - navodi se u saopštenju PKK.

Dodaje se i da će PKK ispuniti svoju odgovornost u razvoju kurdske demokratije, kao i da je ta grupa završila svoju diplomatsku misiju. Takođe, ističe se da su na odluku uticala aktuelna dešavanja na Bliskom istoku. U dopisu se, s druge strane, ne pominje da li će se ova odluka odnositi i na sve podružnice PKK u Iraku, Siriji i Iranu, kao ni kako će se razoružanje sprovesti, te šta će biti sa postojećim borcima.

Hteli sopstvenu državu

KURDI su etnička grupa od oko 40 miliona ljudi. Rasprostranjeni su u Turskoj, Siriji, Iranu i Iraku. Svetske sile su im obećale, ali im nikada nisu dale, sopstvenu naciju posle Prvog svetskog rata i od tada su pokrenuli razne pobune protiv vlada koje su pokušavale da potisnu njihov kulturni identitet. PKK je osnovan 1978. godine kao secesionistička grupa koja je nastojala da stvori nezavisnu državu za kurdsku manjinu u Turskoj. Kurdi su ujedno i najveća manjina u Turskoj, čine između 15 i 20 odsto stanovništva.

Grupa je, istovremeno, pozvala vladu turskog predsednika Redžepa Tajipa Erdogana i sve političke stranke da "preuzmu odgovornost i pridruže se procesu mira i demokratskog društva". Portparol Erdoganove Partije pravde i razvoja (AK) Omar Čelik je izjavio da je objava o rasformiranju PKK predstavlja važan korak u radu tuskog lidera na osiguravanju "Turske bez terora".

- Ako se terorizam u potpunosti okonča, otvoriće se vrata nove ere. Ova odluka mora biti sprovedena u praksi i realizovana u svim dimenzijama - poručio je on.

Deo kurske zajednice je vest primio sa odobravanjem, jer im je ulila nadu da će kraj sukoba PKK i Turske potencijalno uticati na vladu da Kurdima i formalno pruži veća prava.

Radnička partija Kurdistana je pobunu protiv turske države pokrenula 1984. Tokom višedecenijskog sukoba militanti PKK su bombardovali civilna područja, a turska vojska je odgovarala kontraudarima, što je dovelo do žestokih bitaka u gradovima sa većinskim kurdskim stanovništvom. Turska je, takođe, više puta vazdušnim napadima ciljala uporišta PKK u severnom Iraku, kao i ogranak grupe koji kontroliše severoistočne regione Sirije, označavajući ih kao terorističku pretnju u blizini njenih granica.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

TITOVA OMILJENA PEVAČICA: Slao luksuzna kola po nju, pevala mu je preko 30 puta i uvek je govorio da je ona najlepša