NATO U HAGU TRAŽI JEDINSTVO: U Holandiji lideri Severnoatlantske alijanse utvrđuju novu strategiju
Primirje na Bliskom istoku, pa makar i varljivo, više je nego dobrodošao gost za sto oko koga se u Hagu okupljaju lideri zemalja članica NATO na dvodnevnom godišnjem samitu, skupu čija održavanja služe da se utvrđuje dalja opšta strategija Alijanse.

Foto Tanjug/AP/Alex Brandon
Glavna tema samita je insistiranje SAD za povećanjem budžetskih izdvajanja članica za odbranu u visini od, za mnoge astronomskih, 5 odsto BDP. Rat između Irana i Izraela je, s jedne strane, doveo do uzmicanja nekih od američke intervencionističke politike, pa samim tim i od ideje o daljem naoružavanju u pozadini različitih stavova, poput Španije. S druge strane, ima i onih koji, kao Poljska, nasuprot tome, smatraju da u ovako uzburkanom svetu treba biti u što većem oružanom zajedništvu s SAD.
Mnogi su se pitali, ako Tramp nije uspeo da ubedi saveznike u veća izdavanja u mirodopska vremena po NATO, kako će to učiniti sada dok su američke bombe letele na Iran. Mnogi se boje toga da im se ne pripiše uloga saučesnika u uzavrelim međunarodnim odnosima, što bi u bezbednosnom smislu kao bumerang moglo da se vrati na njihovom tlu. Mirovne inicijative sada sve više rastu u Evropi uznemirenoj zbog mogućih posledica po kontinent i ceo svet, pa su u takvim uslovima i razmišljanja o politici dodatnog naoružavanja prirodno pomerena u drugi plan.
Dosta pažnje tako je izazvalo pismo španskog premijera Pedra Sančeza neposredno pred održavanje samita generalnom sekretaru NATO Marku Ruteu s porukom da bi povećanje izdataka za odbranu bilo nerazumno i, čak, kontraproduktivno. Sančez je dodao da ovim ne želi da ograniči ambicije drugih zemalja, ukoliko misle da su u stanju da to postignu. Španija je, kao jedna od najvećih evropskih privreda, prošle godine za odbranu izdvojila samo 1,24 odsto BDP. Pet odsto u tavkim uslovima deluju daleko kao svetlosna godina. Ako je bilo kakav dogovor možda i delovao relativno moguć, posle Pedrovog pisma sve deluje dosta iluzorno.
Ali, s druge strane, najveći strah Evropljana bio bi da toliko razljute Ameriku, da i definitivno okrene leđa Starom kontinentu. Zbog toga se šalju pomirljive poruke s ciljem da se Tramp ne ražesti kao nedavno u Kanadi na samitu G7 i eventualno napusti Hag ranije.
Trampov dolazak u Hag očekuje večeras. Sve se čini da se ovde oseća dobro. Stanar Bele kuće će tako biti zvanica na gala-večeri koju priređuje holandski kralj Vilem Aleksander, pozvan je i na partiju golfa, a glavni sastanak neće trajati duže od tri sata, da Tramp ne bi izgubio strpljenje.
- Francuska i Nemačka sada izdvajaju više od 2 odsto BDP za odbranu. Ići ćemo i iznad toga, s ciljem, da u dogledno vreme, dostignemo 3,5 odsto za osnovne troškove i 1,5 odsto za širi kontekst, doprinoseći odbrambenim naporima. To je naš način da ojačamo evropsko krilo NATO – poručili su u zajedničkom tekstu u "Fajnenšal Tajmsu" Emanuel Makron i Fridrih Merc, dodavši da Evropa treba da se dodatno naoruža, ne zato što to neko od nje traži, već zato što to "duguju njenim građanima".
U najavi samita, dvojica evropskih lidera su istovremeno poručila da "glavni izvor nestabilnosti za Evropu dolazi od Rusije" i da podržavaju američke mirovne napore da se zaustavi rat u Ukrajini. Predsednik ove zemlje Vladimir Zelenski je pozvan u Hag, ali neće, kao prošle godine, biti zvanični učesnik, već će sve posmatrati sa strane.
U takvim uslovima, Marka Rutea, koji je na funkciji tek devet meseci, čeka težak posao da sačuva jedinstvo Alijanse za čiju okosnicu je potrebna finansijska saglasnost oko izdvajanja za odbranu. U centar pažnje se uselio rat između Irana i Izralea u koji su se direktno umešale i SAD, ali Rute se nada da ta situacija neće mnogo poremetiti unapred predviđen program. Uz povećanje ulaganja u odbranu, ratovi u Ukrajini i na Bliskom istoku, novi svetski geopolitički kontekst, ali i pitanje migracija, neke su od tema koje pred sobom imaju učesnici samita. Skup se održava pod izuzetnim merama bezbednosti, do sada neviđenim u Holandiji.

RASPOREĐENO 110.000 VOJNIKA, RUSI KREĆU U ZAVRŠNI UDAR NA POKROVSK: "Sa time bi mogli zauzeti srednje veliku evropsku državu"
RUSIJA ne pokazuje znakove povlačenja u ratu protiv Ukrajine. Naprotiv, Moskva je pojačala dalekometne udare na ukrajinske gradove i napade duž cele linije fronta. Vojni stručnjaci ističu da je ruska strana usvojila nove taktike, oslanjajući se na masovnu upotrebu dronova i malih diverzantskih jedinica, piše The New York Times.
10. 08. 2025. u 20:18

EVO KO JE TROSTRUKI UBICA IZ GNjILANA: Bio u društvu sa Kurtijem, Osmanijevom i Haradinajem
TRI osobe su ubijene, a nekoliko je ranjeno u pucnjavi koja se dogodila danas u Gnjilanu, dok je osumnjičeni napadač u bekstvu, prenela je Koha. Bolnica u Gnjilanu saopštila je da je na licu mesta konstatovana jedna smrt, a da su dve osobe prebačene u Urgentni centar bez znakova života.
10. 08. 2025. u 18:11

Ovako izgleda kuća Milana Borjana koja je demolirana: Lopov odneo i snimač video nadzora (FOTO)
"HVALA policiji grada Beograda na brzoj reakciji i sjajnom odnosu prema poslu."
11. 08. 2025. u 09:52
Komentari (0)