UZALUDNI POKUŠAJI KIJEVA I NATO: Nemoguće da se iscrpi arsenal S-400 (VIDEO)
UKRAJINSKE oružane snage sve više izdvajaju komponente ruskog raketnog sistema zemlja-vazduh dugog dometa S-400 za ciljanje, kao deo koncentrisanih napora da se osakati okosnica protivvazdušne odbrane Rusije.
Foto: Profimedia/Shutterstock/Ilustracija
Nedavno je napad usmeren na sistem S-400 na Krimu, a snimak koji je objavila Glavna obaveštajna uprava Ukrajine (GUR) pokazuje uništenje dva višefunkcionalna radara za upravljanje vatrom 92N2E, dva radara za nadzor dugog dometa 91N6E i jedne baterije raketa zemlja-vazduh. Operacije usmerene na radare protivvazdušne odbrane će se nastaviti, objasnila je uprava tada. Ovi ukrajinski napadi su imali koristi od ogromne podrške zapadnih satelita, elektronskih obaveštajnih informacija sa zapadnih aviona koji su dejstvovali u blizini poprišta vojnih dejstava i prisustva zapadnog aktivnog i izvođačkog osoblja koje je pružilo značajnu podršku u ciljanju.
Sposobnost Ukrajine da erodira sposobnosti ruske protivvazdušne odbrane ograničena je višestrukim faktorima, među kojima su značajni uspesi koje su ruski sistemi za elektronsko ratovanje postigli u činjenju precizno vođenog oružja, poput balističkih raketa ATACMS, neefikasnim za ciljanje, i smanjenje zaliha takvog oružja zbog uskih grla u proizvodnji u državama zapadnog bloka koje ga snabdevaju. Međutim, još jedan primarni faktor koji ograničava izglede da ruski kapaciteti protivvazdušne odbrane dugog dometa budu ozbiljno ugroženi jeste uspeh Rusije da se značajno poveća obim proizvodnje S-400, koji danas daleko premašuje proizvodnju bilo kog uporedivog sistema koji se koristi u inostranstvu.
Iako se proizvodnja i puštanje S-400 u početku pokazala teškim zbog ekstremnog stepena opadanja ruskog odbrambenog sektora nakon raspada Sovjetskog Saveza, Kremlj je 25. avgusta 2000. godine odobrio novi program za podršku razvoju i proizvodnji S-400 kroz podmlađivanje ruske raketne industrije. Time su izgrađena tri velika nova postrojenja, uključujući novo krilo fabrike Obuhov u Sankt Peterburgu, fabriku Avitek u Kirovu koja je temeljno modernizovana i fabriku NMP u Nižnjem Novgorodu. Sa radovima završenim sredinom 2010-ih, postrojenja između njih doprinose ogromnom obimu proizvodnje, omogućavajući godišnju proizvodnju više pukova S-400.
Ističući obim proizvodnje S-400 i drugih sistema protivvazdušne odbrane, ruski predsednik Vladimir Putin je u januaru 2023. godine, tokom posete fabrici Obuhov, tvrdio da ruski odbrambeni sektor proizvodi uporediv broj raketa protivvazdušne odbrane godišnje kao i ostatak sveta zajedno.
-Mi, na primer, proizvodimo rakete za protivvazdušnu odbranu koje vi proizvodite tri puta više godišnje nego SAD. Naša odbrambena industrija generalno godišnje proizvodi rakete za protivvazdušnu odbranu različitih namena u približno istim količinama kao i sve vojnoindustrijske fabrike sveta. Naša proizvodnja je uporediva sa globalnom proizvodnjom, izjavio je on.
Iako je i dalje veoma upitno da li se proizvodnja u Rusiji zaista može uporediti sa proizvodnjom ostatka sveta zajedno, s obzirom na to da značajne razmere proizvodnje u Kini i Severnoj Koreji posebno ostaju nepoznate, sigurno je da će ubedljivo prevazići kombinovane proizvodne kapacitete članica NATO-a. Stoga, iako ukrajinski napadi mogu izazvati ozbiljne zastoje i osujetiti ruske planove da brzo prošire svoje kapacitete raketa zemlja-vazduh dugog dometa, mogućnost da oni veoma ozbiljno iscrpe ruske kapacitete za protivvazdušnu odbranu ili značajno smanje broj sistema S-400 koji su operativni u zemlji ostaje veoma ograničena. Kontinuirani izvoz sistema Rusije, naime u Indiju i Belorusiju, i njeni napori da pronađe nove izvozne klijente, poslužili su kao jedan od višestrukih važnih pokazatelja nedostatka opterećenja arsenala.
militarywatchmagazine.com
BONUS VIDEO - PONUDA NA SAJMU AUTOMOBILA: Pogledajte kako izgledaju novi modeli
OD BEOGRADA DO MORA ZA SAMO ČETIRI SATA: Ovako će izgledati novi auto-put do Crne Gore (VIDEO)
SAOBRAĆAJNICA je projektovana sa po dve trake i jednom zaustavnom trakom u svakom smeru, uz predviđenu brzinu od 100 do 120 kilometara na čas.
10. 02. 2026. u 09:21
ORBAN OTKRIO ŠOK DETALjE: Odbio sam poziv Klintona da uđem u rat sa Srbijom 1999. godine
MAĐARSKI premijer Viktor Orban izjavio je da je 1999. godine, tokom svog prvog premijerskog mandata, dok su trajali sukobi u AP Kosovu i Metohiji i NATO agresija, dobio poziv od tadašnjeg američkog predsednika Bila Klintona da Mađarska otvori drugi front i napadne Srbiju ili "bar da puca iz Mađarske preko Vojvodine sve do Beograda", ali da je odbio takav poziv, preneo je danas Telex.
09. 02. 2026. u 11:13
JK PRIZNALA: "Sa njim sam izgubila nevinost - prvi put sa Nemanjom bio je grozan, užasan"
"IMALA sam 18 godina. Bilo je grozno iskustvo. Pomislila sam: "Kako nekome ovo može da se dogodi?" Bilo je užasno."
10. 02. 2026. u 07:32
Komentari (0)