TIŠINA IZ PENTAGONA, PANIKA U BERLINU: Šta se zaista dešava u Vašingtonu?

Mina Izgarević

29. 07. 2025. u 10:56

SJEDINjENE Američke Države će definitivno smanjiti broj svojih vojnika u Nemačkoj, a to stvara značajne probleme vladi u Berlinu.

ТИШИНА ИЗ ПЕНТАГОНА, ПАНИКА У БЕРЛИНУ: Шта се заиста дешава у Вашингтону?

Foto Tanjug/AP Photo/Evan Vucci

Zato je ministar odbrane Boris Pistorijus nedavno otputovao u Vašington i nakon sastanka sa svojim američkim kolegom Pitom Hegsetom, sa puno pesimizma, otkrio da su se dogovorili o bliskoj koordinaciji o tome "kako možemo korak po korak sprovesti takvu odluku, ako do nje dođe".

Za Nemačku je američka vojna podrška bila de fakto temelj nacionalne bezbednosti, još od Hladnog rata. S obzirom na decenije zanemarivanja sopstvenih odbrambenih snaga, ekonomski lider EU je u velikoj meri zavisan od američkih snaga. Isto važi i kada je u pitanju Evropa.

Prema podacima Američke evropske komande (EUCOM) u Štutgartu, SAD trenutno imaju skoro 84.000 aktivnih vojnih lica u Evropi. Problem je što iz Vašingtona o tome stižu kontradiktorne poruke, što izaziva nervozu od Berlina i Pariza do Varšave i Viljnusa.

Foto: Tanjug Ap

Kada je kancelar Fridrih Merc posetio Belu kuću u junu, predsednik SAD Donald Tramp ga je uverio da američka vlada ne razmatra povlačenje svojih trupa, ali je onda, tokom Pistorijusove posete Vašingtonu, stigla sasvim drugačija poruka: SAD trenutno preispituju raspoređivanje trupa u inostranstvu i razmatraju premeštanje iz Evrope u Indo-Pacifik.

Prema nezvaničnim informacijama Pentagona, u toku je preispitivanje globalnog vojnog raspoređivanja pod vođstvom Elbridža Kolbija, koji je poznat po svom čvrstom stavu prema Kini. To bi moglo da uključi povlačenje 20.000 vojnika koje je administracija Džoa Bajdena poslala u Evropu nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine.

Odbrambena struktura u Evropi

Problem je što čak ni američki saveznici nemaju informacije o mogućim rokovima. Na pitanje da li zna nešto o planu povlačenja, francuski predsednik Emanuel Makron je sarkastično odgovorio: "Ne. Bilo bi lepo znati."

Američka vojska u Nemačkoj ima veliku vazduhoplovnu bazu u Ramštajnu, koja služi kao mesto za odmor za operacije na Bliskom istoku, u Iraku i Africi. U Landštulu se nalazi važna vojna bolnica, dok se u Visbadenu i Štutgartu nalaze komandni centri za operacije u Africi i Evropi.

Grafenver je najveći vojni poligon NATO-a, a Pit Hegset je tamo u prošlosti bio raspoređen. U Rajndalemu se nalazi eskadrila lovaca F-16 Kampflugcojge, a u Buhelu su stacionirane nuklearne bojeve glave, što bi trebalo da odvrati Rusiju od ideje o napadu na Evropu. Sve ove snage su deo odbrambene strukture NATO-a u Evropi.

Povećanje vojnih izdataka

Da bi umirila Trampa, Mercova vlada je u junu objavila planove za povećanje vojnih izdataka sa oko 86 milijardi evra u 2025. na oko 153 milijarde evra do 2029. godine — povećavajući ih na oko 3,5 odsto BDP-a kako bi se ispunili ciljevi NATO-a i podržale zajedničke infrastrukturne obaveze. Prema Politiku, napori su do sada bili umereno uspešni.

- Nemačka vlada je očigledno pokušavala da ponovo uspostavi blisku saradnju sa Sjedinjenim Državama od samog početka - objasnio je Politiko, navodeći koordinisani pritisak kancelara Fridriha Merca, Pistorijusa i ministra spoljnih poslova Johana Vadefula.

Merc je početkom jula pozvao Trampa da obezbedi isporuke oružja Ukrajini i čini se da je uspeo u svom pokušaju da ostane u milosti prevrtljivog američkog predsednika. Kada se sastao sa Trampom tokom svog debitantskog putovanja u Vašington kao kancelar, pokrenuto je i pitanje budućeg prisustva američkih trupa u Nemačkoj.

Foto: Tanjug/Markus Schreiber (STF)

Na pitanje da li su smanjenja na dnevnom redu, Tramp je rekao: "Oduvek sam govorio da Evropa mora da učini više, ali Nemačka se angažuje. Videćemo šta ima smisla u budućnosti." Za Politiko, javna diplomatija je važna: "Takva vrsta ličnog angažovanja, posebno sa nekim poput Trampa, može se isplatiti. Ali sve zavisi od Vašingtona."

Cena – 870 milijardi evra

Ukoliko bi se američke trupe povukle, Evropa bi morala da zameni celu vojnu infrastrukturu koju trenutno obezbeđuju SAD na svim nivoima, prema studiji Međunarodnog instituta za strateške studije (IISS) sa sedištem u Londonu.

To znači baze, poligone za obuku, oružje i municiju, administrativnu i organizacionu arhitekturu, obaveštajne odredbe i još mnogo toga. To dolazi sa visokom cenom: devet autora studije IISS-a procenjuje da bi zamena američkog doprinosa NATO-u evropskim sredstvima koštala oko 870 milijardi evra.

(Jutarnji.hr)

BONUS VIDEO - UHAPŠEN ŠPIJUN! BIA u akciji – tajni snimak hapšenja Kurtijevog čoveka

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

TIHI HEROJI PRIRODE: Mangrove šume