NEĆE NEMCI U ŠINJELE Političari džabe pritiskaju: Šest od deset građana odbija vojnu službu

Предраг Стојковић
Predrag Stojković

19. 10. 2025. u 15:11

DISKUSIJA o mogućem povratku obavezne vojne službe u Nemačkoj ponovo je na dnevnom redu i to u trenutku kada javno mnjenje ostaje duboko podeljeno, a savezna vlada suočena s ozbiljnim izazovima u popunjavanju redova Bundesver.

НЕЋЕ НЕМЦИ У ШИЊЕЛЕ Политичари џабе притискају: Шест од десет грађана одбија војну службу

Foto Bundesver

U anketi instituta INSA za list Bild am Sonntag čak 60 % ispitanika izjavilo je da smatra da je sistem „lutrije” za vojnu službu pogrešan, dok je svega 20 % izjavilo da ga podržava. 11 % je izjavilo da ih tema ne zanima, a 8 % nije želelo da iznese stav.

Ovakvi rezultati dolaze u trenutku kada vlada kancelara Fridriha Merca razmatra kako da ojača odbrambene kapacitete zemlje u okviru obaveza prema NATO i kao odgovor na rastući osećaj bezbednosnih rizika, pre svega zbog situacije u Ukrajini.

Trenutno je broj aktivnih pripadnika Bundesvera oko 180.000, ali je cilj da se dosegnu 260.000, uz dodatnih 200.000 rezervista, što zahteva značajno povećanje regrutnih kapaciteta.

Ministar odbrane Boris  Pistorius napomenuo je da je konačna odluka o mogućim promenama u zakonodavstvu na Bundestagu te da bi sistem službe trebalo da se zasniva na dobrovoljnom učešću koliko god je to moguće. Istovremeno je upozorio da bi šira mobilizacija bila signal ne samo unutar zemlje već i prema Rusiji — kao jasan indikator da Nemačka jača vojnu spremnost.

Rasprava se, međutim, za sada susreće sa značajnim otporom. Kritičari ističu da povratak obavezne službe može osporiti demokratske i civilne vrednosti koje su u Nemačkoj posebno naglašene posle Hladnog rata. Takođe, sistem „lutrije” — u kojem bi svi 18-godišnjaci u određenoj meri bili uključeni u proces, a slučajni izbor odredio ko ide u službu — smatran je nepopularnim i nepravednim među mladima.

Više analiza ukazuje da među mladima uzrasta 18-29 godina podrška za sistem službe značajno opada, dok starije generacije pokazuju veću spremnost da prihvate takvu opciju. Time se javlja razlika u stavu između generacija, što dodatno komplikuje političku sliku.

Predstavnici konzervativne partije CDU/CSU zagovaraju da zakon koji bi omogućio uvođenje obavezne službe mora od samog početka sadržati mehanizme prisilne regrutacije ako dobrovoljni sistem ne daje rezultate. S druge strane, SPD, čiji je Pistorius član, preferira da se najpre testira sistem dobrovoljne službe uz eventualni prelaz na obavezni ako se stvore jasni uslovi. Ova napetost unutar koalicione vlade dodatno usporava donošenje konkretnog zakona.

Fridrih  Merc je obavio vojnu službu u Bundesveru od jula 1975. do septembra 1976. u jedinici samohodne artiljerije. Sa druge strane, Boris  Pistorius je služio obaveznu osnovnu vojnu službu (Grundwehrdiens) od 1980. do 1981. godine.

Ako zakon bude usvojen, planovi predviđaju da svi 18-godišnjaci popune obavezan upitnik o sposobnosti i spremnosti za vojnu službu, a zatim bi kroz „lutriju” ili ciljano preizborovanje mogli biti raspoređeni u službu ako dobrovoljci ne budu dostatni. Zakon bi, međutim, isključivo obuhvatao muškarce jer bi uključivanje žena zahtevalo ustavne izmene koje trenutno nisu na dnevnom redu.

U svakom slučaju, Nemačka se nalazi na krucijalnoj prekretnici: dok se bezbednosni kontekst u Evropi menja, država pokušava da balansira između jačanja svojih odbrambenih sposobnosti i očuvanja sopstvenog modela građanske društvene strukture. Uspeh ili neuspeh reformi regrutovanja mogao bi imati posledice ne samo za Bundesver, već i za percepciju uloge Nemačke kao ključnog saveznika u okviru NATO-a.

oruzjeonline.com

BONUS VIDEO - ŠAMPIONI U FOKUSU: Anđela Vuković - Radoznalost je njena supermoć

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News
PLJESKALA RUKAMA I SLAVILA UBISTVO Lavrov: Svi se sećamo kako je smrt Gadafija oduševila Hilari Klinton

"PLjESKALA RUKAMA I SLAVILA UBISTVO" Lavrov: Svi se sećamo kako je smrt Gadafija oduševila Hilari Klinton

RUSKI ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov rekao je da pamti kako je bivša američka državna sekretarka Hilari Klinton pljeskala rukama i slavila ubistvo libijskog lidera Moamera Gadafija 2011. godine i aludirao da bivši sirijski predsednik Bašar el Asad trenutno živi u Moskvi, jer su njemu i njegovoj porodici prećeni sličnim fizičkim uništenjem u Siriji.

14. 10. 2025. u 13:06

Komentari (0)

BRITANSKI GENERAL PRIZNAO: Ukrajina ne može da pobedi Rusiju