TRAŽE PUT DA ZAOBIĐU BRISEL: EU se žuri da dođe do zaleđenih ruskih sredstava za finansiranje Ukrajine
Evropska unija i dalje ozbiljno namerava da koristi zaleđena ruska sredstva za finansijsku pomoć Ukrajini, iako se tome oštro protive i Rusija, i Belgija na čijoj teritoriji se nalazi veliki deo blokiranih aktiva Moskve.
Foto: Goran Čvorović
Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen predstavila je plan podrške Kijevu u kome je planirano da na ovaj način Ukrajinicima bude dostavljeno 90 milijardi evra, odnosno oko dve trećine od 140 milijardi koliko je procenjeno da će im biti potrebno u periodu od sledeće dve kalendarske godine, da bi u pregovaračkom procesu bili "u poziciji moći".
Plan Fon der Lajenove ima dve opcije. Prva je kredit za kojom bi posegnuli Evropljani, garantujući ga budžetom EU, zašta je potreban konsenzus koji je veoma teško postići, a druga – pozajmica Ukrajincima iz zaleđenih ruskih sredstava na teritoriji EU zašta je, po tumačenju evropske izvršne vlasti, dovoljna i kvalifikovana većina. Time bi se, praktično, zaobišao stav oštrog protivljenja Belgije. Fon der Lajenova se zdušno zalaže za ovu drugu opciju.
Veliki deo ruske ušteđevine nalazi se u "Jurokliru", međunarodnoj finansijskoj instituciji čije se sedište nalazi na teritoriji Belgije, u Briselu. Procenjuje se da se radi o oko 210 milijardi evra od kojih je 185 raspoloživo. Evropski izvori ističu da u ostalim zemljama EU ima oko 25 milijardi, od čega 19 u Francuskoj.
Belgijanci se pribojavaju da se u slučaju ukidanja sankcija Rusima ili ako Moskva posegne za međunarodnom pravdom, kola ne slome na njima, tako što će sami morati da vraćaju ovaj novac onima kojima je oduzet. Belgijanci su zato zatražili garancije iz EU da će svaka zemlja priskočiti u pomoć u kratkom roku da bi se sredstava nadoknadila u slučaju potrebe.
Plan Ursule fon der Lajen predviđa da se ruska sredstva iz "Juroklira", ali i iz drugih institucija, sliju u poseban fond iz koga će se beskamatno finansirati potrebe Ukrajine. Kijev će biti u obavezi da vrati ovaj novac samo u slučaju ukoliko im Rusija plati ratnu odštetu. Lideri zemalja članica EU o ovom planu detaljno će razgovarati na poslednjem ovogodišnjem samitu koji će 18. decembra biti održan u Briselu.
Ponuda koju je predsednica evropske izvršne vlasti stavila na sto nije dala odgovor na zabrinutost Belgijanaca, poručio je šef diplomatije ove zemlje Maksim Prevo, ističući da je reč o "najgoroj opciji" u okviru koje izostaje evropska solidarnost. Prevo je kazao da je pokušaj uzimanja zaleđene ruske imovine nezakonit i da bi Moskva imala velike izglede da svoj novac povrati na sudu.
I premijer Belgije Bart de Vever poručio je da su Belgijanci loajni članovi EU, ali da od ove zemlje ne može da se traži nemoguće, što su poslanici u parlamentu juče pozdravili aplauzom. Kazao je i da je EU samo donekle odgovorila na njihove zabrinutosti.
Da bi pokušali da ubede Belgiju da popusti, nemački kancelar Fridrih Merc i predsednica EK Ursula fon der Lajen su u Briselu sa De Veverom imali krizni sastanak u vidu privatne večere. Argumenti su im da je manevar koji nameravaju da sprovedu navodno potpuno u skladu s međunarodnim pravom, kao i da će Belgijancima biti ponuđena "trostruka odbrana". Ona se zasniva na obećanjima da će svaka članica, shodno svojim finansijskim mogućnostima, dati garancije Belgiji, ali vlasti ove zemlje smatraju da to nije dovoljno konkretno.
Obraćajući se u nemačkoj štampi, Merc je juče upozorio da će odluke koje budu donete u sledećim danima biti odlučujuće.
- Ono što sada radimo odlučiće budućnost Evrope – sudbonosno je zaključio Merc.
UKRAJINCIMA OD ENGLEZA RUSKIH 8 MILIJARDI FUNTI
Velika Britanija je spremna da Ukrajini dostavi 8 milijardi funti, odnosno oko 9,17 milijardi evra, iz zaleđenih ruskih sredstava koja se nalaze u ovoj zemlji, piše "Tajms". To se čini, kako se ističe, jer zbog rata u Ukrajini postoji "ozbiljna pretnja britanskim građanima, bezbednosti i prosperitetu".
OD BEOGRADA DO MORA ZA SAMO ČETIRI SATA: Ovako će izgledati novi auto-put do Crne Gore (VIDEO)
SAOBRAĆAJNICA je projektovana sa po dve trake i jednom zaustavnom trakom u svakom smeru, uz predviđenu brzinu od 100 do 120 kilometara na čas.
10. 02. 2026. u 09:21
ORBAN OTKRIO ŠOK DETALjE: Odbio sam poziv Klintona da uđem u rat sa Srbijom 1999. godine
MAĐARSKI premijer Viktor Orban izjavio je da je 1999. godine, tokom svog prvog premijerskog mandata, dok su trajali sukobi u AP Kosovu i Metohiji i NATO agresija, dobio poziv od tadašnjeg američkog predsednika Bila Klintona da Mađarska otvori drugi front i napadne Srbiju ili "bar da puca iz Mađarske preko Vojvodine sve do Beograda", ali da je odbio takav poziv, preneo je danas Telex.
09. 02. 2026. u 11:13
JK PRIZNALA: "Sa njim sam izgubila nevinost - prvi put sa Nemanjom bio je grozan, užasan"
"IMALA sam 18 godina. Bilo je grozno iskustvo. Pomislila sam: "Kako nekome ovo može da se dogodi?" Bilo je užasno."
10. 02. 2026. u 07:32
Komentari (0)