TALIBANI OBORILI AMERIČKI DRON? Olupina MQ-9 nađena u Avganistanu (FOTO)
BESPILOTNA letelica MQ-9 Reaper američkog ratnog vazduhoplovstva srušila se u centralnom Avganistanu, u blizini Majdan Šahra, glavnog grada provincije Majdan Vardak, oko 40 kilometara jugozapadno od Kabula.
Foto: Profimedia
Incident je potvrđen početkom januara 2026. godine i predstavlja prvi gubitak ovog tipa drona iznad Avganistana od povlačenja američkih snaga u avgustu 2021.
Prema dostupnim informacijama, letelica je bila angažovana u rutinskoj nadzornoj misiji „iznad horizonta“, konceptu koji Vašington koristi za praćenje bezbednosnih pretnji izvan teritorija na kojima nema stalno vojno prisustvo. MQ-9 je navodno bio daljinski upravljan iz vazduhoplovne baze Al Udeid u Kataru, ključnog čvorišta američkih vazdušnih operacija za Bliski istok i Centralnu Aziju. Let je, prema lokalnim izvorima, podrazumevao narušavanje avganistanskog vazdušnog prostora.
Foto printskrin Iks@SprinterPress
KONTRADIKTORNI IZVEŠTAJI O UZROKU PADA
Uzrok pada za sada ostaje nejasan. Ukrajinski izvori navode mogućnost mehaničkog kvara, dok drugi sugerišu da je dron mogao biti oboren. U opticaju su i tvrdnje da su lokalne avganistanske snage mogle da deluju protiv letelice, iako za to nema zvanične potvrde. Vlasti u Kabulu, koje predvode talibani, nisu izdale saopštenje u kojem bi se precizirao uzrok nesreće, identitet operatera ili preuzela odgovornost.
Avganistanske bezbednosne strukture raspolažu izvesnim brojem prenosivih raketnih sistema zemlja-vazduh, kao i borbenim helikopterima koji u teoriji mogu da deluju protiv relativno sporih i visoko letećih bespilotnih platformi poput MQ-9. Upravo ta kombinacija sredstava poslednjih godina povećava rizik za bespilotne letelice koje operišu u vazdušnom prostoru država bez saglasnosti lokalnih vlasti.
NALAZ OLUPINE I IZOSTANAK ZVANIČNIH POTVRDA
Olupina je pronađena na obodu Majdan Šahra, van naseljenih područja, bez izveštaja o civilnim žrtvama ili materijalnoj šteti na infrastrukturi. Lokalni stanovnici i izvori opisali su pronađene ostatke kao letelicu koja po veličini i konfiguraciji odgovara MQ-9 Reaperu. Do sada nije bilo javnog priznanja ni od strane američkih zvaničnika ni od strane vlasti u Kabulu koje bi potvrdilo identitet letelice ili okolnosti njenog pada.
MQ-9 REAPER: ŠIROKA UPOTREBA I RASTUĆA RANjIVOST
MQ-9 Reaper je jedna od najčešće korišćenih borbenih bespilotnih letelica u zapadnim vojskama. U operativnu upotrebu ušao je 2007. godine i dizajniran je za dugotrajne misije na velikim visinama, uključujući obaveštajne, nadzorne, izviđačke i udarne zadatke. Njegovi relativno niski troškovi obuke i eksploatacije omogućili su američkom ratnom vazduhoplovstvu da sprovodi operacije po znatno nižoj ceni u odnosu na avione sa posadom, poput lovaca F-16.
Tokom 2010-ih MQ-9 je postao simbol američkih antiterorističkih kampanja u Pakistanu i Avganistanu, ali i predmet oštrih kritika zbog civilnih žrtava. Posebno se istakao 2. januara 2020. godine, kada je upotrebljen u operaciji likvidacije iranskog generala Kasema Sulejmanija, događaju koji je označio ozbiljnu eskalaciju u odnosima Vašingtona i Teherana.
Procene ukazuju da američko ratno vazduhoplovstvo trenutno raspolaže sa oko 300 MQ-9 letelica. Ipak, iskustva iz poslednjih godina, posebno iz Jemena, gde su Huti oborili i uništili dvocifren broj ovih dronova od 2023. godine, pokazala su njihovu ograničenu preživljivost u okruženjima sa razvijenom protivvazdušnom odbranom. Sa cenom koja se procenjuje na oko 150 miliona dolara po komadu, svaki gubitak ima i značajan finansijski i politički odjek.
ŠIRI KONTEKST OPERACIJA IZNAD AVGANISTANA
I nakon haotičnog povlačenja 2021. godine, Avganistan je ostao u operativnom dometu američkih bespilotnih platformi. Vašington je više puta naglasio da zadržava sposobnost praćenja i, po potrebi, delovanja protiv pretnji koje potiču sa avganistanske teritorije. Ovakav pristup, međutim, nosi sve veći rizik, kako tehnički, tako i politički, posebno u uslovima kada lokalne vlasti ne priznaju legitimnost takvih letova.
Pad MQ-9 u blizini Kabula, bez obzira na to da li je posledica kvara ili obaranja, ponovo otvara pitanje granica efikasnosti i bezbednosti koncepta nadzora „iznad horizonta“ u regionima gde se brzo razvijaju sposobnosti za protivvazdušno delovanje.
Incident kod Majdan Šahra pokazuje da se bezbednosno okruženje iznad Avganistana menja i da bespilotne platforme, nekada smatrane gotovo neupitno bezbednim u ovakvim misijama, danas sve češće postaju ranjive. Da li je MQ-9 pao zbog tehničkog kvara ili dejstva sa zemlje, za sada ostaje otvoreno pitanje, ali političke i vojne implikacije gubitka američkog drona u avganistanskom vazdušnom prostoru već su vidljive.
MQ-9 REAPER
MQ-9 Reaper (poznat i kao „Predator B“) još uvek predstavlja jedan od najvažnijih borbeno-izviđačkih dronova američkog ratnog vazduhoplovstva. Razvila ga je kompanija General Atomics Aeronautical Systems, a u operativnu upotrebu ušao je 2007. godine.
Dron je projektovan za dugotrajne misije i kombinaciju izviđačkih i borbenih zadataka. Njegove ključne karakteristike uključuju:
*Raspon krila: 20 metara
*Dužina: 11 metara
*Maksimalna brzina: oko 480 km/h
*Operativni plafon leta: 15.000 metara
*Domet: više od 1.800 km bez dopune goriva
*Autonomija: do 27 sati u vazduhu
Naoružanje Reaper-a uključuje:
*do 4 AGM-114 Hellfire protivoklopne rakete, a najavljuju uskoro i nove projektile.
*vođene bombe tipa GBU-12 Paveway II ili GBU-38 JDAM
*kombinaciju izviđačkih senzora, radara i elektro-optičkih sistema za praćenje i navođenje ciljeva.
Zahvaljujući svojoj izdržljivosti, dron MQ-9 Reaper predstavlja glavno američko sredstvo za antiterorističke operacije i napade na ciljeve visoke vrednosti na Bliskom istoku, u Africi i Evropi.
Međutim, incident poput ovoga pokazuje da i ovakvi sofisticirani sistemi mogu skupo da koštaju američku vojsku. Kao što smo nedavno izvestili, Američka vojska sada ubrzava uklanjanje zastarelih dronova.
oruzjeonline.com
BONUS VIDEO - PATROLA SA PUTNICIMA, NA BRZOJ PRUZI, OD BEOGRADA DO SUBOTICE: "Vožnja deluje gotovo neprimetno"
DALjE RUKE OD GRENLANDA! SVE GORI U EVROPI NAKON OTMICE MADURA: Reakcije evropskih lidera razbesneće Trampa
SAD su u subotu u vojnoj akciji u Karakasu otele predsednika Venecuele Nikolasa Madura i njegovu suprugu Siliju Flores, koji su sprovedeni u Gradsku pritvorsku jedinicu u Njujorku, gde će im se suditi po optužnici za krijumčarenje narkotika. Pratimo uživo najnoviji razvoj događaja nakon dramatične američke operacije u Venecueli.
05. 01. 2026. u 08:27 >> 13:58
MADURO SE NA ENGLESKOM OBRATIO AMERIČKIM AGENTIMA: Pogledajte šta im je rekao (VIDEO)
PREDSEDNIK Venecuele Nikolas Maduro je helikopterom stigao na Menhetn, nakon čega je konvojem prebačen u Pritvorski centar (MDC) u Bruklinu, ozloglašeni zatvor opisan kao „odvratan“ sa „zastrašujućim“ uslovima. Tamo su ostali pevač R. Keli, Gislejn Maksvel i Sem Bankman-Frid.
04. 01. 2026. u 08:58
U VENECUELI 4.000 HRVATA : Strah, svuda tišina puna tenzije
U VENECUELI živi 4.000 osoba hrvatskog porekla koje posle noćašnjeg američkog napada na glavni grad Karakas, zatvorene u kućama, čekaju dalji razvoj događaja, rekla je u subotu Hini predstavnica hrvatske zajednice u toj južnoameričkoj zemlji.
03. 01. 2026. u 18:47
Komentari (0)