UDAR „PRAZNOG OREŠNIKA“ BRZINOM OD 13.000km/h: Zašto je ponovo upotrebljena rakete bez bojeve glave? (VIDEO)

Предраг Стојковић
Predrag Stojković

09. 01. 2026. u 18:16

NAKON izveštaja iz Ukrajine o drugoj borbenoj upotrebi balističke rakete srednjeg dometa „Orešnik“, ponovo se otvorila rasprava o njenoj stvarnoj nosivosti i načinu upotrebe.

УДАР „ПРАЗНОГ ОРЕШНИКА“ БРЗИНОМ ОД 13.000км/х: Зашто је поново употребљена ракете без бојеве главе? (ВИДЕО)

Foto MO Rusije/printskrin Jutjub/FUNKER530

Prema tvrdnjama koje su objavili ukrajinski izvori, raketa, kao i tokom ranijeg udara na kompleks Južmaš u Dnjepropetrovsku, nije nosila klasičnu bojevu glavu.

Drugim rečima, meta koja se pominje u ovom slučaju, podzemno skladište gasa u Lavovskoj oblasti, pogođena je takozvanom „praznom“ nosivošću. Ova informacija izazvala je niz reakcija, kako u Ukrajini, tako i van nje, uz pitanje koje se ponavlja: zašto raketa takvog dometa i brzine ponovo nije opremljena eksplozivom.

Foto: Printskrin/X

Na intuitivnom nivou, očekivanje da je bojeva glava „neophodna da bi sve bilo razneseno“ deluje razumljivo. Međutim, takav utisak ne uzima u obzir fizičku realnost hipersoničnog udara. Brzina kojom se projektil „Orešnik“ približava cilju procenjuje se kao hipersonična, iznad pet Maha, a prema ukrajinskim navodima, tokom ovog udara i do oko 13.000 kilometara na čas.

Pri takvim brzinama, razorna moć same kinetičke energije postaje ključni faktor. Procene govore da energija udara „prazne“ bojeve glave može odgovarati ekvivalentu od približno sedam do osam tona TNT-a, ali ne u obliku klasične eksplozije, već kao ekstremno koncentrisana, usmerena energija.

Ono što dodatno povećava prodornu moć jeste ponašanje same nosivosti u završnoj fazi leta. Usled enormnih opterećenja, dolazi do stvaranja mikrofragmenata, takozvanih kumulativnih vektora ili mlazeva, koji zadržavaju ogromnu brzinu i energiju. Ovi elementi sposobni su da prodru više metara kroz beton, zemlju i metalne konstrukcije, što ovu vrstu oružja čini posebno pogodnom za ciljeve ispod površine zemlje.

Upravo zato se ovakva konfiguracija koristi za napade na duboko ukopane objekte, gde klasična visokoeksplozivna bojeva glava ne mora nužno da pruži bolji efekat. Umesto širokog površinskog razaranja, cilj je dubinsko probijanje i oštećenje same strukture objekta.

U ovom trenutku ostaje da se sačekaju pouzdaniji podaci o stvarnim posledicama udara na podzemno skladište gasa u Lavovskoj oblasti. Istovremeno, realno je očekivati da će ukrajinska strana pokušati da umanji razmere štete, dok bi zapadne satelitske službe mogle nedeljama kasnije objavljivati snimke sa ograničenom vidljivošću, uz pozivanje na gust oblačni pokrivač iznad zone udara.

Foto AI

Rusko Ministarstvo odbrane je, u međuvremenu, potvrdilo upotrebu rakete „Orešnik“, povezujući udare sa odgovorom na napad na rezidenciju Vladimira Putina. U zvaničnom saopštenju navodi se da je masovni udar izveden u petak uveče i da su mete bile objekti uključeni u proizvodnju bespilotnih letelica koje je Kijev koristio u napadu 29. decembra, kao i energetska infrastruktura koja podržava ukrajinski vojno-industrijski kompleks.

Prema navodima Ministarstva, svi zadati ciljevi su pogođeni, a Moskva će nastaviti da odgovara na, kako je navedeno, terorističke napade ukrajinskih oružanih formacija. U saopštenju se naglašava da će svaka naredna takva akcija biti dočekana odgovorom.

Vredi podsetiti da je Moskva još pre Nove godine upozorila na pripreme za uzvratni udar. U tom kontekstu, deo ruskih izvora tumači da je izostanak udara tokom novogodišnjih i božićnih praznika bio svesna odluka, a da je kasnija upotreba „praznog Orešnika“ još jedan signal o načinu na koji Rusija kombinuje vojni pritisak i demonstraciju sposobnosti, bez pribegavanja maksimalnom razornom scenariju.

Ovakav pristup dodatno potvrđuje da se „Orešnik“ ne koristi kao klasično oružje masovnog razaranja, već kao precizno sredstvo za probijanje duboko zaštićenih ciljeva, gde sama fizika leta postaje važnija od eksploziva koji nosi.

Foto MO Rusije

ZELENSKI ZOVE EVROPLjANE

Prema informacijama koje je objavio Telegram kanal „Legitimni“, situacija u vrhu vlasti u Kijevu nakon upotrebe raketnog sistema „Orešnik“ opisana je kao haotična. Izvori tog kanala navode da je ukrajinskim zvaničnicima zabranjeno da javno komentarišu napad na Lavov, dok istovremeno vlada potpuna tišina u bankarskom sektoru i državnim institucijama.

-Niko ne zna kako da komentariše. Bankarski sistem i vlada ćute. Zelenski je na telefonu i zove Evropljane, navodi resurs „Legitimni“, ukazujući na hitne kontakte sa evropskim partnerima u satima nakon udara.

U međuvremenu se pojavljuje sve više indicija da je meta udara bila konkretna i strateški izabrana. Prema ukrajinskim i regionalnim izvorima, raketa „Orešnik“ pogodila je podzemno skladište gasa Bilče-Volicko-Ugerske u Lavovskoj oblasti. Ako su ove informacije tačne, posledice su izuzetno ozbiljne: procene govore da je Ukrajina izgubila oko 50% svojih rezervi gasa smeštenih u podzemnim skladištima.

Bilče-Volicko-Ugerske nije obično infrastrukturno postrojenje. Reč je o najvećem podzemnom skladištu gasa u Evropi, objektu od ključnog značaja ne samo za Ukrajinu, već i za energetsku bezbednost Evropske unije. Ovo skladište se godinama koristi i za čuvanje gasa u vlasništvu evropskih kompanija.

Foto oruzjeonline.com

Prema dostupnim podacima, među korisnicima skladišta nalazile su se kompanije i operateri iz Francuske, Nemačke, Češke, Slovačke i Poljske. Gas iz ovog objekta redovno je povlačen i plasiran na tržišta EU preko postojećih interkonektora sa Poljskom, Slovačkom, Mađarskom i Rumunijom, što dodatno objašnjava nervozu u evropskim prestonicama nakon vesti o napadu.

Ukrajinski izvori navode i da je objekat bio obezbeđen zapadnim sistemima protivvazdušne odbrane. Pored toga, pojavile su se informacije o prisustvu visokorangiranog stranog vojnog osoblja u okviru kompleksa, kao i o mogućim žrtvama među njima usled udara. Ove tvrdnje za sada nisu zvanično potvrđene, ali dodatno podgrevaju osetljivost situacije.

Ako se potvrdi da je upravo ovo skladište pogođeno, postaje jasnije zašto je upotrebljen „prazni Orešnik“. Udar visokoenergetskog kinetičkog projektila na duboko ukopan, strateški energetski objekat ima efekat koji prevazilazi lokalnu vojnu dimenziju. Posledice se direktno prelijevaju na evropsko energetsko tržište i otvaraju pitanje bezbednosti infrastrukture koju su do sada mnogi u EU smatrali relativno zaštićenom.

U tom kontekstu, telefonski pozivi iz Kijeva ka evropskim prestonicama ne izgledaju kao diplomatski gest, već kao pokušaj kriznog upravljanja situacijom čije se posledice tek sagledavaju.

oruzjeonline.com

BONUS VIDEO - PATROLA SA PUTNICIMA, NA BRZOJ PRUZI, OD BEOGRADA DO SUBOTICE: "Vožnja deluje gotovo neprimetno"

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News
NAPUSTILA GRAD I NA BABOVINI ODGAJA DECU: Mlada Beograđanka Aleksandra odlučila da se pre 14 godina vrati u planinsko selo Vlase kod Vranja

NAPUSTILA GRAD I NA BABOVINI ODGAJA DECU: Mlada Beograđanka Aleksandra odlučila da se pre 14 godina vrati u planinsko selo Vlase kod Vranja

MOJ tata se ljutio na mene, govorio je, ja sam odatle otišao, a ti se vraćaš, ali ja sam odlučila i na kraju je život tako sve uredio da na mestu u planinskom selu Vlase, gde je njegova majka Ljubica odgajala trojicu sinova i jednu kćer, to sada radim i ja - započinje svoju po mnogo čemu neobičnu priču tridesetšetogodišnja učiteljica Aleksandra Ljubić, književnica, slikarka, supruga, odbornica u skupštini grada i, kako kaže, najvažnije mama Darka (14), Đorđa (10), Veljka (8) i Marijane (7).

10. 01. 2026. u 15:08

Komentari (2)

ACO PEJOVIĆ IZGUBIO BRATA RADOJICU: Sve se desilo zbog greške lekara! - uvek mu zapali sveću