TRAMP GUTA KNEDLE Bela kuća u dometu Orešnika: Putin ima prvu kopnenu raketu sposobnu za konvencionalne hipersonične udare

Предраг Стојковић
Predrag Stojković

12. 01. 2026. u 21:33

NAKON uvođenja u bojevu potrebu u decembru 2025. godine, u zapadnom svetu je objavljen sve veći broj procena u vezi sa mogućnostima ruske balističke rakete Orešnik, koja je prva sa srednjim dometom uvedena u Evropu od 1980-ih.

ТРАМП ГУТА КНЕДЛЕ Бела кућа у домету Орешника: Путин има прву копнену ракету способну за конвенционалне хиперсоничне ударе

Foto AI


Raketa je dva puta borbeno testirana na ukrajinskom poprištu, prvi put krajem 2024. godine kada je njen razvoj prvi put najavljen, a drugi put 8. januara u velikoj demonstraciji sile usmerenoj na ciljeve u regionu Lavova blizu zapadnih granica Ukrajine.

Nedavne zapadne procene su pokazale da će raketa verovatno imati domet od približno 5.500 kilometara, suprotno prethodnim procenama dometa od oko 4.000 kilometara, što ima značajne strateške implikacije za tekući vojni sukob Rusije sa NATO-om.

Domet od 5.500 kilometara omogućava „Orešniku“ da pogodi ciljeve u Vašingtonu, Čikagu i drugim većim gradovima na kontinentalnom delu Sjedinjenih Država ako se lansira iz sve militarizovanijih arktičkih regiona Rusije, što mu omogućava da potencijalno doprinese strateškom odvraćanju od Sjedinjenih Država. Ovaj domet pruža Rusiji prvu konvencionalnu mogućnost udara po ciljevima na kopnu Sjedinjenih Država, jer „Orešnik“ može da nosi konvencionalne bojeve glave, za razliku od balističkih raketa interkontinentalnog dometa koje su opremljene samo strateškim nuklearnim bojevim glavama.

Foto: Profimedia

Dok su Sjedinjene Države ranije planirale da postignu mogućnost udara konvencionalnim balističkim raketama po ciljevima širom Rusije u okviru programa „Brzi globalni udar“, program „Orešnik“ je ostvario ovu mogućnost godinama pre nego što se američki program materijalizovao.

Ruske oružane snage su ranije imale samo veoma ograničene mogućnosti za pokretanje taktičkih nenuklearnih udara na američko kopno, prvenstveno lansiranjem krstarećih raketa sa podmornica na nuklearni pogon, kao što je klasa Jasenj-M, i sa interkontinentalnih bombardera dometa kao što su Tu-95MSM i Tu-160M. Ove podzvučne rakete je relativno lako presreti, dok je hipersonična krstareća raketa Cirkon, koja je prvi put integrisana na operativne podmornice 2025. godine, bolje optimizovana za napad na brodove nego na kopnene ciljeve. Svaka balistička raketa Orešnik nosi šest hipersoničnih klizećih vozila koja mogu da manevrišu i menjaju svoje vektore prilaza u letu, što u kombinaciji sa njihovim ekstremnim brzinama čini ih veoma teškim za presretanje.

Foto MO Rusije

Postavljanje rakete koja može da ispali hipersonične nenuklearne udare na do šest ciljeva na američkom kopnu predstavlja veliki razvoj za strateški balans snaga između dve zemlje i uvodi veći stepen međusobne ranjivosti koja se suprotstavlja značajnom poboljšanju američkih ratnih sposobnosti preko ruskih granica. Vodeće potencijalne mete mogle bi da uključuju aerodrome na kojima se nalaze vredni avioni, kao što je vazduhoplovna baza Vajtman u Misuriju gde su bazirani strateški bombarderi B-2, i velike proizvodne objekte za odbranu kao što je proizvodna linija F-35 u Fort Vortu, u Teksasu. Mogućnost da Rusija proširi Orešnik drugim klijentima pokrenuli su zakonodavci u prošlosti, pri čemu je i dalje značajna mogućnost da će se uložiti dalja ulaganja u razvoj sredstava sposobnih za pokretanje taktičkih udara na ciljeve na američkom kopnu.

militarywatchmagazine.com

BONUS VIDEO - PATROLA SA PUTNICIMA, NA BRZOJ PRUZI, OD BEOGRADA DO SUBOTICE: "Vožnja deluje gotovo neprimetno"

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

INDIJANSKI POGLAVICA SRPSKOG POREKLA: Ričard Milanović zadužio Indijance, na oca Srbina bio ponosan