"DO OVE GODINE ĆE IZBITI TREĆI SVETSKI RAT" Stanovnici zabrinuti zbog mračnog scenarija
ZAPADNE zemlje sve više veruju da svet ide ka globalnom ratu, pokazuju rezultati istraživanja Politiko Pol-a, koji ukazuju na rastuću zabrinutost javnosti zbog rizika i troškova nove ere sukoba.
Foto U.S. Navy AFRICOM
U svih pet anketiranih zemalja - SAD, Kanadi, Ujedinjenom Kraljevstvu, Francuskoj i Nemačkoj, velika većina ispitanika smatra da svet postaje opasniji. Amerikanci, Kanađani, Francuzi i Britanci procenjuju da je verovatnije nego ne da bi u narednih pet godina mogao izbiti Treći svetski rat.
Udeo birača koji predviđaju novi globalni sukob naglo je porastao otkako je nezavisna istraživačka kuća Pablik Frst postavila to pitanje u martu 2025. godine, piše Politiko.
- Promena stavova zapadne javnosti za manje od godinu dana odražava dramatičan pomak ka nesigurnijem svetu, u kojem se rat doživljava kao verovatan, a savezi kao nestabilni - rekao je Seb Rajd, direktor istraživanja.
Međutim, istraživanje pokazalo je i ograničenu spremnost zapadne javnosti na odricanja radi većih vojnih izdvajanja. Iako u Ujedinjenom Kraljevstvu, Francuskoj, Nemačkoj i Kanadi načelno postoji široka podrška povećanju budžeta za odbranu, ta podrška znatno opada kada se građanima predoči da bi to moglo značiti veće zaduživanje države, smanjenje drugih usluga ili povećanje poreza.
- Naše istraživanje pokazuje da rastuća zabrinutost zbog rata ne daje liderima blanko dozvolu za veliko povećanje izdvajanja za odbranu - rekao je Rajd.
- Štaviše, birači su sada manje spremni da prihvate kompromise potrebne za jačanje vojne bezbednosti. Evropski lideri su tako u nezavidnoj situaciji - ne mogu da se oslone na SAD, ali ni da to iskoriste kao argument za veća domaća ulaganja, dok istovremeno trpe sve veći pritisak da hitno pronađu rešenja u svetu u kojem se sukob čini bližim nego ranije.
Rezultati, zasnovani na anketama sprovedenim između 6. i 9. februara među više od 2.000 birača u svakoj zemlji, jasno pokazuju izazov s kojim se suočavaju lideri NATO-a dok nastoje da ojačaju bezbednost u trenutku kada su javne finansije pod pritiskom.
Ova dilema oblikovaće rasprave političara iz celog sveta koji se upućuju u Nemačku na godišnju Minhensku bezbednosnu konferenciju, koja počinje u petak.
Kako nema naznaka skorog završetka četvorogodišnjeg rata Rusije protiv Ukrajine, a SAD pod predsednikom Donaldom Trampom preduzimaju vojne akcije u Iranu, Siriji, Venecueli i Africi, mnogi birači vide rastući rizik od globalnog sukoba.
Do 2031. godine će izbiti novi svetski rat?
Trend je posebno izražen u Ujedinjenom Kraljevstvu, gde 43 odsto ispitanika smatra da je "verovatno" ili "vrlo verovatno" da će do 2031. izbiti novi svetski rat - u odnosu na 30 odsto u martu 2025. godine. Skoro polovina Amerikanaca, 46 odsto, veruje da je novi svetski rat "verovatan" ili "vrlo verovatan" do 2031, što je porast u odnosu na 38 odsto prošle godine. Od pet zemalja, jedino u Nemačkoj većina ispitanika smatra da treći globalni rat u narednih pet godina nije verovatan.
Kada je reč o mogućnosti da pojedinačne države uđu u rat, američki ispitanici najčešće smatraju da bi njihova zemlja mogla biti u ratu u narednih pet godina, a zatim slede ispitanici u Ujedinjenom Kraljevstvu i Francuskoj.
To sugeriše da su nuklearne sile unutar NATO-a spremnije na mogućnost sukoba od drugih zemalja, kao i da Trampov imidž "predsednika mira" ne uverava birače kod kuće.
Najmanje jedna trećina građana u SAD, Ujedinjenom Kraljevstvu, Francuskoj i Kanadi veruje da je verovatno ili vrlo verovatno da će nuklearno oružje biti upotrebljeno u nekom ratu u narednih pet godina.
Rusija se doživljava kao najveća pretnja miru u Evropi, dok Kanađani Ameriku pod Trampom vide kao najveću opasnost po bezbednost. U Francuskoj, Nemačkoj i Ujedinjenom Kraljevstvu druga najveća pretnja su SAD, koje ispitanici pominju znatno češće nego Kinu.
Koliko će to koštati?
Većina birača u Francuskoj, Nemačkoj, Ujedinjenom Kraljevstvu i Kanadi smatra da njihova zemlja treba da troši više na odbranu, pri čemu je taj stav najizraženiji u Ujedinjenom Kraljevstvu i Kanadi.
Međutim, pitanje je kako to finansirati. Istraživanje je pokazalo da podrška većim izdvajanjima za odbranu opada kada se građanima ponudi izbor da se ta sredstva obezbede smanjenjem drugih budžeta, dodatnim zaduživanjem države ili povećanjem poreza.
Prema rezultatima, javnost u Francuskoj i Nemačkoj sada je manje sklona da podrži veće budžete za odbranu u kontekstu takvih kompromisa nego prošle godine.
U Nemačkoj je odbrana bila među najmanje popularnim stavkama za trošenje novca, ispred jedino pomoći inostranstvu.
Godine 2025. 40 odsto Francuza i 37 odsto Nemaca podržavalo je povećanje izdvajanja za odbranu kada su se pominjali kompromisi. Ove godine ta podrška pala je na samo 28 odsto u Francuskoj i 24 odsto u Nemačkoj.
U obe zemlje sada je veća verovatnoća da će se građani protiviti većim izdvajanjima za odbranu kada moraju da razmišljaju o tome kako će se to platiti.
Istraživanje je takođe pokazalo značajnu skepsu javnosti prema ideji formiranja stalne vojske Evropske unije pod jedinstvenom komandom, o čemu se govorilo u Evropskoj komisiji. Predlog podržava samo 22 odsto ispitanika u Nemačkoj i 17 odsto u Francuskoj.
Obavezni vojni rok najpopularniji je u Nemačkoj i Francuskoj, gde oko polovine građana podržava tu ideju.
Vaše mišljenje nam je važno - ostavite nam komentar, nije potrebna registracija!
(Mondo)
BONUS VIDEO:
DRAGAN RADOJČIN: Čudesni manastiri Srpske pravoslavne crkve | Nije samo naslov
PUTIN PISAO VUČIĆU: Poželeo mu zdravlje i uspehe, a građanima Srbije sreću i prosperitet
PREDSEDNIK Aleksandar Vučić primio je danas čestitku predsednika Ruske Federacije Vladimira Putina povodom Dana državnosti Republike Srbije, u kojoj mu je ruski lider poželeo zdravlje i uspehe, a građanima Srbije sreću i prosperitet, saopštila je danas Služba za saradnju sa medijima predsednika Republike.
13. 02. 2026. u 12:40
STRADALI MLADIĆ SIN POZNATOG MUZIČARA: Novi detalji nesreće u Sarajevu
ERDOAN Morankić (23), koji je stradao u tramvajskoj nesreći u Sarajevu, sin je poznatog muzičara iz Brčkog Armana Morankića, piše portal sarajevskog Avaza.
13. 02. 2026. u 12:05
HTELA DA OPROSTI PRELjUBU? Šta se stvarno desilo između Ane i Bastija
ŠTA se stvarno desilo između Ane Ivanović i Bastijana Švajnštajgera?
13. 02. 2026. u 07:51
Komentari (0)