EVROPA ČUVAR: U Parizu o ključnom pomorskom putu
Treći put je moguć, poručili su orgaznizatori sastanka o Ormuskom moreuzu juče u Parizu koji je uključivao 50 zemalja i međunarodnih institucija, ukljujučujući više od 30 šefova država i vlada.
Foto: Profimedija/Shutterstock Editorial/NurPhoto/Jonathan Raa
Sastanak je bio posvećen obezbeđivanju sigurnosti ključne tačke svetske trgovine energentima, u kontekstu pojačanih tenzija na Bliskom istoku i ozbiljnih poremećaja u transportu nafte. Ova diplomatska inicijativa, koju predvodi Francuska, ima za cilj da ponudi "treći put" između vojne konfrontacije i osetljivog statusa kvo, kako bi se obezbedila sloboda plovidbe.
Okupljeni u Jelisejskoj palati, među kojima francuski predsednik Emanuel Makron, britanski premijer Kir Starmer, nemački kancelar Fridrih Merc i italijanska premijerka Đorđa Meloni razgovarali sa učesnicima iz Evrope, Bliskog istoka i drugih regiona, delom prisutnih uživo, a delom putem video-veze.
Postavljen cilj bio je da se pripremi uspostavljanje međunarodne misije koja bi obezbedila siguran prolaz brodova kroz moreuz, čim se učvrsti trajniji prekid vatre. Ormuski moreuz predstavlja izuzetno važan strateški prolaz, kroz koji prolazi oko petine svetske potrošnje nafte i gasa. Od izbijanja sukoba između Irana, SAD i njihovih saveznika krajem februara, ovaj pomorski koridor je delimično blokiran, što je dovelo do rasta cena energenata i globalnih ekonomskih poremećaja. Situacija ostaje nestabilna, tim pre što je primirje krhko, a pregovori između Vašingtona i Teherana ne daju konkretne rezultate.
Suočen sa takvim zastojem, Pariz zagovara drugačiji pristup. Francuska nije pristala da upotrebi svoj nosač aviona "Šarl de Gol" u oslobađanju moreuza, što je naljutilo američkog predsednika Donalda Trampa. "Treći put" koji promoviše Jelisej podrazumeva izbegavanje vojne eskalacije i politike "maksimalnog pritiska" SAD, uz odbacivanje povratka otvorenom sukobu. Ideja je da se formira koalicija država koje nisu direktno uključene u rat, a koje bi mogle da sprovedu isključivo odbrambenu misiju, usmerenu na obezbeđivanje pomorskih ruta, razminiranje i zaštitu trgovinskog saobraćaja.
Ova inicijativa se dodatno izdvaja po tome što ne predviđa učešće SAD u operativnom okviru. Pariz naglašava potrebu za očuvanjem nezavisne pozicije, smatrajući da zemlje direktno uključene u sukob ne mogu biti nosioci kredibilnog mehanizma stabilizacije. Ovakav stav ne nailazi na jednoglasnu podršku u Evropi, gde pojedine države zagovaraju bližu koordinaciju sa Vašingtonom.
Konkretno, planirana misija bi se zasnivala na fleksibilnim nacionalnim doprinosima, pri čemu bi svaka država učestvovala u skladu sa svojim vojnim i logističkim kapacitetima. Francuska, koja već raspolaže značajnim pomorskim i vazdušnim snagama u regionu, mogla bi da ima vodeću ulogu, uz podršku drugih zemalja spremnih da doprinesu razminiranju ili nadzoru mora.
Pored bezbednosnog aspekta, razgovori obuhvataju i političke uslove za trajno ponovno otvaranje moreuza. Pariz posebno insistira na nekoliko principa. To su odsustvo mina, potpuna sloboda plovidbe i odbacivanje bilo kakvog uvođenja taksi za prolaz brodova, što je opcija koju je iranska strana već pominjala.
Organizovanjem ovog sastanka, Francuska nastoji da se pozicionira kao ključni akter u procesu deeskalacije, nudeći kompromisno rešenje u sukobu u kojem su stavovi duboko suprotstavljeni. Ostaje, međutim, neizvesno da li će ovaj „treći put“ moći brzo da se realizuje, u trenutku kada stabilnost Ormuskog moreuza ostaje jedno od najosetljivijih pitanja savremene svetske ekonomije.
Preporučujemo
RAT NA BLISKOM ISTOKU: Varniči pred istek primirja na Bliskom istoku, pregovori pod znakom pitanja
21. 04. 2026. u 07:41 >> 08:23
Skriveni temelji moći: Da li je Orbanov poraz zapravo početak nove evropske desnice
21. 04. 2026. u 07:19
Sada je definitivno puklo savezništvo SAD i Ukrajine: Zelenski uradio nešto nezamislivo
UKRAJINSKO rukovodstvo, nakon više od godinu dana napora da održi stabilne odnose sa administracijom predsednika SAD Donalda Trampa, javno je priznalo krah dosadašnjeg partnerstva.
20. 04. 2026. u 20:41
Mađar bi da hapsi Putina i Netanjahua: "Zakon je jasan, to je obaveza"
BUDUĆI mađarski premijer Peter Mađar izjavio je da će se njegova zemlja ponovo pridružiti Međunarodnom krivičnom sudu i biti spremna da sprovodi naloge za hapšenje, uključujući i onaj koji se odnosi na izraelskog premijera Benjamina Netanjahua.
20. 04. 2026. u 20:04
Koliku penziju ima Angela Merkel? Brojka će vas iznenaditi! A to nije kraj - jedna stvar donela joj bogatstvo
ANGELA Merkel u penziji živi bolje nego ikad!
20. 04. 2026. u 12:46
Komentari (0)