ARHITEKTE NALJUTILE KOMUNISTE: Ponovo krenula polemika o izbacivanju Lenjina sa mauzoleja na Crvenom trgu
SAVEZ arhitekata Rusije objavio je u subotu konkurs čiji je cilj da se zainteresovani izjasne i daju ideje kako bi se koristio mauzolej Lenjina na Crvenom trgu kad jednog dana bude prebačeno na groblje balzamovano telo vođe svetskog proletarijata.
Taj konkurs izazvao je buru nezadovoljstva kod komunista i starijih građana Rusije.
Nikolaj Šumakov, predsednik Saveza arhitekata pokušao je da ublaži polemiku, pa je rekao da je ovo vreme nepredvidivo u kome može da se dogodi da Lenjina presele na groblje kroz pet dana, ali može i da ostane u mauzoleju još 50 godina.
Arhitekte kažu da je mauzolej na Crvenom trgu vredno arhitektonsko delo koje je napravio čuveni arhitekta Aleksandar Šćusev. On je bio član carske akademije, a zatim i sovjetske.
- Neka Lenjin leži u mauzoleju "koliko hoće", ali se mora osmisliti nova koncepcija primene tog vrlo iteresantnog objekta sovjetske arhitekture. Mi arhitekte se ne bavimo politikom, već razmišljamo o budućnosti - kaže Nikolaj Šumakov.
On ističe da će pre ili kasnij Lenjin biti prenešen na groblje. Lenjin je inače želeo da ga sahrane na Volkovskom groblju u Sankt Peterburgu, pored njegove preminule majke.To je tvrdila i Lenjinova supruga Nadežda Krupskaja.
Ruske arhitekte ističu da je Aleksandar Šusev odlično uklopio mauzolej u ambijent Crvenog trga.
- Nama ne pada na pamet da se objekt mauzoleja demontira ili negde preseli. Jedan broj arhitekata smatra da bi u mauzoleju trebalo napraviti filijalu muzeja arhitekte Šćuseva. On je umro 24. maja 1949. i sahranjen je na Novodevičjem groblju u Moskvi.
Prvi mauzolej Lenjinu bio je napravljen od drveta u januaru 1924, odmah posle njegove smrti. A mermerni mauzolej napravljen je 1930. Za Lenjinovo balzamovano telo se brinula i brine posebna laboratorija. Od 1953. do 1961. u tom mauzoleju se nalazilo i telo Josifa Staljina, koje je zatim bilo preseljeno uz zidine Kremlja. Dolaskom Borisa Jeljcina na vlast više puta se govorilo o preseljenju Lenjina na groblje. Te polemike su utihle kad je predsednik postao Vladimir Putin, koji je rekao da se moraju poštovati osećanja starijih generacija i da Lenjina treba ostaviti u mauzoleju.
Ideju ruskih arhitekata da se razgovara šta bi trebalo biti u mauzeleju na Crvenom trgu, lider komunista Genadij Zjuganov nazao je "pljuvanjem na grobove predaka".
- Jedino možemo da preziremo te arhitekte, koji su ostaci Jeljcinove vladavine. Oni ocrnjuju jednu veliku epohu razvoja naše zemlje - kazao je Genadij Zjuganov.
Naravno da niko sada neće seliti Lenjina iz mauzoleja, jer kako je jednom prilikom kazao predsednik Putin,Rusija sada ima mnogo važnija pitanja da rešava, a ne se bavi nečim što uopšte nije prioritet današnje države.
Preporučujemo
PRVA SERIJA ZA RIZIČNE GRUPE: Vakcina Sputnjik 5 poslata u ruske regione
12. 09. 2020. u 00:55
USKORO SASTANAK PUTINA I LUKAŠENKA: Razgovori u Sočiju o svim ključnim pitanjima
11. 09. 2020. u 18:09
KAKO SU EKSPLODIRALI PEJDžERI KOD GOTOVO 3.000 LjUDI? Postoje dve teorije, a jedna je posebno zastrašujuća
OKO 2.800 ljudi, među kojima i veliki broj pripadnika libanskog oružanog pokreta Hezbolah, koji podržava Iran, kao i lekari, povređeni su u utorak nakon što su im eksplodirali pejdžeri kojima su komunicirali.
17. 09. 2024. u 21:06
OŠTRO UPOZORENjE MOSKVE BAJDENU, ŠOLCU I MAKRONU: Moćnije oružje od vašeg je spremno
PREDSEDNIK SAD Džozef Bajden, nemački kancelar Olaf Šolc i predsednik Francuske Emanuel Makron mogu isprovocirati sukob koji može dovesti do nepovratnih posledica, rekao je danas predsednik Dume Rusije Vjačeslav Volodin na plenarnoj sednici.
17. 09. 2024. u 17:35
OSMANLIJE SU UČILE SRPSKI: Koje naše reči Turci i danas koriste
KADA se povede razgovor o srpskom jeziku često se govori o turcizmima, odnosno rečima koje su iz turskog ušle u naš jezik i tu se "odomaćile" tokom viševekovne otomanske prisutnosti u Srbiji. Međutim, malo se zna da su i naša kultura i jezik imali značajan uticaj na turski. Jedan od pokazatelja istorijskog značaja srpskog jezika jeste, između ostalih, i njegov status u Osmanskom carstvu.
21. 09. 2024. u 19:21
Komentari (0)