ALIJEV SAMO U SILI VIDI REŠENJE: Rat u Nagorno-Karabahu otkrio ko je više zainteresovan za mir - Jerevan ili Baku?
AZERBEJDžANSKA armija je juče ujutru krenula u novu ofanzivu na Nagorni Karabah širom južnog fronta.
U Stepanakertu tvrde da jermenski vojnici pružaju dostojan otpor. Kasnije su informativne službe pokazale snimke na kojima se vide oštećeni civilni objekti.
U Ministarstvu odbrane Jermenije kažu da azerbejdžanska armija koristi ruske sisteme "Smerč" i beloruske "Polonez". Nije tajna da su oružane sisteme Bakuu minulih godina prodavali i Rusi i Belorusi, mada je Jermenija zajedno sa njima član Organizacije država kolektivne bezbednosti.
SPORTISTI POGINULI NA RATIŠTU
JERMENSKI šampion u dizanju tegova Tatul Arutjunijan (na slici) i bivši fudbaler Liparit Daštojan poginuli su na ratištu u Nagorno Karabahu.
- Federacija izražava duboko saučešće porodici i rodbini Tatula Arutjunijana. Počivaj u miru, junače - navodi se u saopštenju jermenskog saveza u dizanju tegova.
Od nekadašnjeg fudbalera Daštojana oprostio se njegov bivši klub Alaškert sa porukom da je on "jedan od heroja koji su dali svoje živote za otadžbinu. Počivaj u miru, vojniče".
Zabrinjavajuća je izjava predsednika Iljhama Alijeva, koji je rekao da se ne slaže sa onima koji smatraju da se konflikt u Karabahu ne može rešiti vojnim putem. Očigledno da predsednik Azerbejdžana igra na kartu raspoloženja svog naroda da se napokon zauzme Karabah, a koliko će ljudi poginuti i koja će se ukupna cena platiti, zasad nije važno.
Posle sedam dana ratovanja jasno se vidi da su u Jerevanu više zainteresovani za mirovne pregovore nego u Bakuu. Logika predsednika Alijeva je "sad ili nikad". Alijev dobro zna i da je u Jermeniji loša ekonomska situacija i da zbog toga ona ne može dugo da ratuje.
To što sada Alijev više veruje topovima i avionima nego doplomatiji posledica je njegove velike kupovine savremenog naoružanja u poslednjih desetak godina. Uz to, sada iza sebe ima Tursku koja u NATO, posle Amerike, ima najmoćniju armiju.
MAKRON DA SE IZVINI
PREDSEDNIK Azerbejdžana Alijev traži izvinjenje od francuskog kolege Emanuela Makrona, koji je izjavio kako u Karabahu ratuju strani plaćenici iz Sirije.
- Azerbejdžan nema najamnike jer ima svoju vojsku od 100.000 ljudi - kazao je Alijev. On je dodao da Makron treba da dokaže da su Turci doveli na liniju frona verske fanatike koji su ratovali u Siriji. Makron je govorio o 300 stranih plaćenika koji su ranije ratovali u Siriji.
Turski ministar spoljnih poslova Mevlut Čavušoglu zatražio je juče od NATO da zahteva od Jermenije povlačenje sa teritorije Azerbejdžana, da bi se nešto kasnije oglasio generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg i zatražio od Jermenije i Azerbejdžana da "momentalno obustave oružane sukobe".
- Ne postoji vojno rešenje za Nagorno Karabah - ukazao je Stoltenberg.
Jermenski premijer Nikolaj Pašinijan izjavio je nemačkom "Bildu" da je uveren da će Rusija ispuniti svoje obaveze iz međudržavnih sporazuma. U mestu Gjumri u Jermeniji Rusija ima veliku 102. vojnu bazu, a takođe i zajednički sistem PVO. U dogovoru između Rusije i Jermenije je precizno napisano kada Rusija mora da reaguje. U slučaju da Jermenija bude napadnuta, Rusija će joj pružiti vojnu pomoć.
Ali, što se tiče Nagornog Karabaha, on je nepriznata republika i Rusi nemaju obaveza da ga brane.
KAKO SU EKSPLODIRALI PEJDžERI KOD GOTOVO 3.000 LjUDI? Postoje dve teorije, a jedna je posebno zastrašujuća
OKO 2.800 ljudi, među kojima i veliki broj pripadnika libanskog oružanog pokreta Hezbolah, koji podržava Iran, kao i lekari, povređeni su u utorak nakon što su im eksplodirali pejdžeri kojima su komunicirali.
17. 09. 2024. u 21:06
OŠTRO UPOZORENjE MOSKVE BAJDENU, ŠOLCU I MAKRONU: Moćnije oružje od vašeg je spremno
PREDSEDNIK SAD Džozef Bajden, nemački kancelar Olaf Šolc i predsednik Francuske Emanuel Makron mogu isprovocirati sukob koji može dovesti do nepovratnih posledica, rekao je danas predsednik Dume Rusije Vjačeslav Volodin na plenarnoj sednici.
17. 09. 2024. u 17:35
OSMANLIJE SU UČILE SRPSKI: Koje naše reči Turci i danas koriste
KADA se povede razgovor o srpskom jeziku često se govori o turcizmima, odnosno rečima koje su iz turskog ušle u naš jezik i tu se "odomaćile" tokom viševekovne otomanske prisutnosti u Srbiji. Međutim, malo se zna da su i naša kultura i jezik imali značajan uticaj na turski. Jedan od pokazatelja istorijskog značaja srpskog jezika jeste, između ostalih, i njegov status u Osmanskom carstvu.
21. 09. 2024. u 19:21
Komentari (2)