TURSKA MOŽE LEGALNO DA UĐE U KARABAH? Sporazum koji naslućuje veliko krvoproliće!
U SUKOB između Jermenije i Azerbejdžana mogla bi da se umeša i Turska i to potpuno legalno – prema sporazumu koji su sklopili Vladimir Lenjin i Mustafa Kemal Ataturk, a koji je i dalje na snazi.
Prema tom dokumentu Ankara može da uvede svoju vojsku na Kavkaz, tačnije u azerbejdžansku autonomiju Nahčivan, u slučaju agresije na tu enklavu.
Kako piše list „Vzgljad“, sovjetska Rusija je 1921. godine potpisala sporazum sa turskim nacionalistima na čelu sa Ataturkom. Nakon Moskve, sporazum sa Turcima su sklopile tri sovjetske republike – Jermenija, Azerbejdžan i Gruzija.
Zahvaljujući tim sporazumima, u SSSR-u su se pojavile dve jedinstvene autonomne republike - Adžarska Autonomna Sovjetska Socijalistička Republika (danas Adžarija) za gruzinske muslimane i Nahčivanska Autonomna Sovjetska Socijalistička Republika za Azerbejdžance koji su živeli u jugozapadnom Zakavkazju, na koji je (kao i na Nagorno-Karabah) takođe pretendovala Jermenija.
Najvažnija odrednica Sporazuma iz Karsa iz 1921. godine je to što Turska i Rusija zadržavaju pravo da uvedu vojsku u Adžariju i Nahčivan u slučaju vojne invazije drugih država u te regione. Ankara i Baku smatraju da je Sporazum iz Karsa i dalje važeći, jer je sklopljen na period od 100 godina. Prema tome, Turska do 21. oktobra 2021. godine ima pravo da uvede svoju vojsku, ako zaključi da autonomnu republiku, za čiju bezbednost ona garantuje, ugrožava Jermenija ili neka druga zemlja.
Jermenija ne pretenduje na vraćanje Nahčivana, kao što je slučaj sa Nagorno-Karabahom.
Podsetimo, Azerbejdžan je ranije saopštio da su jermenske oružane snage izvršile raketni napad na teritoriju regije Ordubad u Nahčivanskoj autonomnoj republici. Baku je tada podsetio da, prema Ugovoru iz Karsa, Turska i Rusija zadržavaju pravo da šalju trupe u Adžaru i Nahčivan, autonomije u Gruziji, odnosno Azerbejdžanu. Jermenija je odmah negirala navode Bakua, rekašvi da je to „još jedna laž vojno-političkog rukovodstva Azerbejdžana s ciljem širenja geografije sukoba“.
Nahčivanska autonomna republika je azerbejdžanska enklava u kojoj živi nešto više od 400.000 ljudi, smeštena između Irana i Jermenije. Pored toga, ova autonomna oblast ima mali, ali strateški značajan deo granice sa Turskom. Nahčivansku republiku od Azerbejdžana deli Zangezur – pojas jermenske teritorije širine ne više od 50 kilometara. Istočnije se nalazi „okupirani“ Gubadlinski region, odakle je, kako je azerbejdžanska strana saopštila, Jermenija raketirala Nahčivan, podseća „Vzgljad“.
Sporazum iz Karsa je sporazum o prijateljstvu između sovjetskih republika Jermenije, Azerbejdžana i Gruzije, sa jedne strane i Turske, sa druge strane. Sporazum je potpisan uz učešće Ruske Sovjetske Federativne Socijalističke Republike 13. oktobra 1921. godine u gradu Kars.
(Sputnjik)
Preporučujemo
"STIŽE OSVETA!" Predsednik Azerbejdžana zapretio Jermenima kao nikada do sad
17. 10. 2020. u 09:24
ŽESTOKE BORBE NA JUŽNOM FRONTU: Velika ofanziva Azera, uz podršku artiljerije i dronova
16. 10. 2020. u 23:23
PAŠINjAN BEZ DLAKE NA JEZIKU: Turska želi da nastavi genocid nad Jermenima
15. 10. 2020. u 18:43
ON JE PRODUKT DžORDžA SOROŠA: Žestoke optužbe predsednika Azerbejdžana na račun kolege
15. 10. 2020. u 18:27
KAKO SU EKSPLODIRALI PEJDžERI KOD GOTOVO 3.000 LjUDI? Postoje dve teorije, a jedna je posebno zastrašujuća
OKO 2.800 ljudi, među kojima i veliki broj pripadnika libanskog oružanog pokreta Hezbolah, koji podržava Iran, kao i lekari, povređeni su u utorak nakon što su im eksplodirali pejdžeri kojima su komunicirali.
17. 09. 2024. u 21:06
OŠTRO UPOZORENjE MOSKVE BAJDENU, ŠOLCU I MAKRONU: Moćnije oružje od vašeg je spremno
PREDSEDNIK SAD Džozef Bajden, nemački kancelar Olaf Šolc i predsednik Francuske Emanuel Makron mogu isprovocirati sukob koji može dovesti do nepovratnih posledica, rekao je danas predsednik Dume Rusije Vjačeslav Volodin na plenarnoj sednici.
17. 09. 2024. u 17:35
OSMANLIJE SU UČILE SRPSKI: Koje naše reči Turci i danas koriste
KADA se povede razgovor o srpskom jeziku često se govori o turcizmima, odnosno rečima koje su iz turskog ušle u naš jezik i tu se "odomaćile" tokom viševekovne otomanske prisutnosti u Srbiji. Međutim, malo se zna da su i naša kultura i jezik imali značajan uticaj na turski. Jedan od pokazatelja istorijskog značaja srpskog jezika jeste, između ostalih, i njegov status u Osmanskom carstvu.
21. 09. 2024. u 19:21
Komentari (2)