DEKADA BOLA I PATNJE U SIRIJI: OD „Arapskog proleća" do rata protiv terorizma
ORUŽANI sukob u Siriji traje od 2011. godine. Sve je počelo kada je u region stiglo „arapsko proleće“, da bi sukob prerastao u građanski rat, a kasnije i u rat protiv terorista.

Foto: Printscreen
U martu 2011. godine širom Sirije su održani veliki protesti, nakon čega je predsednik Asad bio primoran da raspusti vladu i da ukine režim vanrednog stanja, koji je bio na snazi poslednjih 48 godina. Protesti su prerasli u sukobe.
Teroristička organizacija DAEŠ (Islamska država) se 2014. godine utvrdila na teritoriji Sirije i Iraka. Teroristi su uspeli da zauzmu veliki irački grad Mosul, kao i deo teritorije Sirije. Prema podacima ruskog Ministarstva odbrane, grupa DAEŠ je 2015. godine kontrolisala oko 70 odsto teritorije Sirije. Osim toga, teroristi su zauzeli i veliki deo Iraka.

Foto: MO Rusije
Godine 2015. sirijska vlada obratila se za pomoć Rusiji. Savet Federacije jednoglasno je odobrio zahtev predsednika Vladimira Putina za upotrebu Oružanih snaga zemlje van njene teritorije, što je omogućilo da se vojna operacija u Siriji pokrene istog dana na zahtev legitimnih vlasti ove države.

Foto: Printscreen
U septembru 2015. godine avioni Vazdušno-kosmičkih snaga Rusije počeli su da izvode napade na položaje DAEŠ-a u Siriji. U provinciji Latakija na aerodromu Hmejmim formirana je baza za rusku vazduhoplovnu grupu.
Učešće ruskih snaga omogućilo je preokret situacije – 2017. godine gotovo cela teritorija Sirije bila je oslobođena od terorista. Međutim, militanti su zadržali prisustvo u četiri regiona, od kojih je najveći provincija Idlib na granici sa Turskom.

Foto: Printscreen
Istovremeno, Rusija, Iran i Turska stvorile su takozvani Astanski format pregovora o situaciji u Siriji. U okviru ovog formata potpisan je memorandum o stvaranju zone deeskalacije sukoba u zemlji pod kontrolom tri države-garanta primirja.
Ubrzo posle toga, 2018. godine, Rusija i Turska dogovorile su se o uspostavljanju demilitarizovane zone u Idlibu. Krajem 2019. u provinciji su se ponovo aktivirali militanti. Vladine snage pokrenule su ofanzivu na njihove položaje, što je stvorilo napetu situaciju u odnosima sa Turskom, ali su 2020. godine strane potpisale sporazum o prekidu vatre.
rs.sputniknews.com
Preporučujemo

PRINUDNO SLETEO: Ruski helikopter Mi-35 u Siriji doživeo kvar, posada evakuisana
28. 02. 2021. u 11:10

CEO ŠID TUGUJE ZA LEPOM MILANOM: Devojka (26) tragično preminula, danima se opraštaju od nje na društvenim mrežama
DEVOJKA Milana Mišić (26) iz Šida tragično je preminula 15. jula, a na večni počinak ispraćena je dva dana kasnije u pratnji neutešne porodice, prijatelja, rođaka i mnogobrojnih sugrađani koji se danima od nje opraštaju na društvenim mrežama.
27. 07. 2025. u 08:48

EKSKLUZIVNI SNIMCI HAPŠENjA ŠIPTARSKOG TERORISTE: Ovako je pao bivši pripadnik OVK u Svilajncu, evo za šta se sumnjiči (VIDEO)
ŠIPTARSKI terorista i bivši istaknuti pripadnik terorističke OVK Halili Lulzin, uhapšen je danas u Svilajncu, u zajedničkoj akciji Bezbednosno-informativne agencije, Službe za otkrivanje ratnih zločina UKP MUP-a Republike Srbije, a u saradnji sa Tužilaštvom za ratne zločine.
22. 07. 2025. u 20:54

NAUČNICI U STRAHU - RIZIK OD NESTANKA: Ada Bojana i Bokokotorski zaliv u opasnosti - more nikada nije bilo takvo
NIVO Jadranskog mora će, prema projekcijama, do kraja veka porasti 35 centimetara (cm), što će ugroziti obalska područja, posebno područje Ade Bojane i delove Bokokotorskog zaliva, navodi se u prošlogodišnjem Nacrtu Nacionalnog plana Crne Gore za prilagođavanje na klimatske promene.
25. 07. 2025. u 08:55
Komentari (0)