MODERNA FRANCUSKA PO RECEPTU BONAPARTE: Kontroverze obeležile dvesta godina od smrti Napoleona
KOMEMORACIJA, a ne proslava. U ovoj igri reči francuske vlasti su pronašle način da dostojno obeleže dvestotu godišnjicu smrti Napoleona, u trenutku dok se u zemlji vodi polemika oko nasleđa velikog vojskovođe.
Napoleonu, pre svega levica, u savremeno doba najviše zamera reuspostavljanje robovlasništva, mizogen odnos prema ženama, despotsku vladavinu, milione mrtvih na bojnim poljima...
Oni koji ga podržavaju, pre svega na desnom političkom tasu, ističu pronošenje veličine Francuske svetom, donošenje Građanskog zakonika, savremenu reorganizaciju univerziteta, uvođenje mature i sistema prefekata, formiranje Banke Francuske... Odnos prema robovima pripisuju onom vremenu.
Pristalice naglašavaju i Napoleonove inovatorske sposobnosti, koje su promenile život Francuza, ali i celog sveta. Francuski car je, tako, doprineo pronalaženju konzervi da bi se izbegao skorbut kod vojnika, izmislio baget, odnosno izduženu formu hleba, da bi se lakše transportovao na front, inicirao proizvodnju šećera od repe. Bio je fasciniran elektricitetom i obožavao je italijanskog fizičara Alesandra Voltu kome je dodelio titulu grofa.
VEST O SMRTI POSLE DVA MESECA
NAPOLEON Bonaparta je preminuo 5. maja 1821. u internaciji na engleskom ostrvu Sveta Jelena, od raka želuca, u 51. godini. Informacija o njegovoj smrti objavljena je francuskoj štampi onog doba - posle dva meseca.
Predsednik Makron je odlučio da učestvuje u komemoraciji Napoleonu u Domu invalida, gde su sahranjeni Bonapartini posmrtni ostaci. Levičari kažu da je to još jedan znak Makronovog okretanja udesno. Stupajući na dužnost, Makron je istakao nameru da bude "jupiterijanski" predsednik, uz striktno poštovanje protokola i grandioznog nasleđa koje su ostavili Jovanka Orleanka, Napoleon ili general De Gol.
- Imamo želju i ambiciju da u lice gledamo našu istoriju. Da priznamo i istorijske greške. Čuo sam da neki smatraju da ne bi trebalo održati komemoraciju Napoleonu. Drugi kažu da bi ga trebalo još više slaviti. Napoleon je bio ličnost iz naše istorije - stavio je tačku na polemiku portparol francuske vlade Gabrijel Atal.
KAKO SU EKSPLODIRALI PEJDžERI KOD GOTOVO 3.000 LjUDI? Postoje dve teorije, a jedna je posebno zastrašujuća
OKO 2.800 ljudi, među kojima i veliki broj pripadnika libanskog oružanog pokreta Hezbolah, koji podržava Iran, kao i lekari, povređeni su u utorak nakon što su im eksplodirali pejdžeri kojima su komunicirali.
17. 09. 2024. u 21:06
OŠTRO UPOZORENjE MOSKVE BAJDENU, ŠOLCU I MAKRONU: Moćnije oružje od vašeg je spremno
PREDSEDNIK SAD Džozef Bajden, nemački kancelar Olaf Šolc i predsednik Francuske Emanuel Makron mogu isprovocirati sukob koji može dovesti do nepovratnih posledica, rekao je danas predsednik Dume Rusije Vjačeslav Volodin na plenarnoj sednici.
17. 09. 2024. u 17:35
OSMANLIJE SU UČILE SRPSKI: Koje naše reči Turci i danas koriste
KADA se povede razgovor o srpskom jeziku često se govori o turcizmima, odnosno rečima koje su iz turskog ušle u naš jezik i tu se "odomaćile" tokom viševekovne otomanske prisutnosti u Srbiji. Međutim, malo se zna da su i naša kultura i jezik imali značajan uticaj na turski. Jedan od pokazatelja istorijskog značaja srpskog jezika jeste, između ostalih, i njegov status u Osmanskom carstvu.
21. 09. 2024. u 19:21
Komentari (0)