RASTUĆA populacija mrkog medveda poslednjih godina uzrokovala je štete u nekim domaćinstvima, voćnjacima i posebno u pčelinjacima Zlatiborskog okruga. Da se to više ne bi dešavalo, da bi se u ovom kraju razvijao eko-turizam, ali i da bi se podržao oporavak populacije ove zaštićene vrste u Srbiji, Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije (DZPPS) osmislilo je novi projekat "I mede i med - da uvedemo red!" i pozivaju javnost da glasanjem podrže njegovu realizaciju.
Za vreme lovca Josipa Broza Tita, lovni turizam bio je u usponu i nije bilo najezde divljih životinja koje su pravile štetu i napadale ljude, sada ih ima u gradovima. Neka ove neznalice prime divlje životinje kod sebe u stan o svom trošku. Ne postoji ni jedna divlja živo
tinja koja neće napraviti štetu nad domaćinstvom i ljudskim radom, počevši od mrava pa do riseva, pasa, jelena i medveda.
U AMBIJENTU bratislavskog zamka, nekadašnjeg dvorca Marije Terezije u Slovačkoj - Slovačkom narodnom muzeju, otvorena je izložba "Tron", modnog fotgrafa Pavela Surovog iz Kisača.
ONO što je Temza za London, Sena za Pariz, to je Amstel za Amsterdam. I mnogo više od toga, jer su njegovi prvi stanovnici, ribari, pre tačno 900 godina na ušću ove reke podigli prve kolibe na uzvišenjima koja su koristili za zaštitu od poplava. Izgradnjom brane na današnjem gradskom trgu Dam počeo je 1270. godine razvoj glavnog grada Holandije - zemlje lala, klompi i crvenih fenjera.
GRB srpskih i ruskih plemića Miloradovića vratio se u Manastir Žitomislić u istoimenom selu kod Mostara, njihovu zadužbinu iz 16. veka, zahvaljujući Ruskom domu u Beogradu, koji je pokrenuo potragu za artefaktima koji dokazuju duboke istorijske veze dva naroda.
VEĆ dve-tri godine Dejan Krudulj iz sela Dobrica kod Alibunara radi u jednoj firmi u Banatskom Novom Selu. Samohrani je otac i gotovo celu zaradu rasporedi za osnovne potrepštine i ono najosnovnije što je potrebno za njegovo četvoro dece: Stevu (16), Sofiju (14), Saru (12) i Sandru (10). Brinuo je i o svom ocu koji je živeo sa njima i nedavno preminuo.
Manastir Rujan nadomak Užica, u kome je radila je prva štamparija u srednjovekovnoj Srbiji, ima poseban značaj za srpsku kulturu i istoriju: na ovom mestu je „Hristu rab monah Teodosije“ 1537. godine završio štampanje čuvenog „Rujanskog Četvorojevanđelja“. Danas, skoro pet vekova kasnije, starešina manastira otac Teodosije, kazuje nam da je Crkva svetog velikomučenika Georgija postala tesna za sav verni narod i da su sa blagoslovom arhiepiskopa i mitropolita žičkog gospodina Justina počeli radovi na proširenju manastirskog hrama.
Ne nasedajte na laži
18.03.2023. 15:09
Za vreme lovca Josipa Broza Tita, lovni turizam bio je u usponu i nije bilo najezde divljih životinja koje su pravile štetu i napadale ljude, sada ih ima u gradovima. Neka ove neznalice prime divlje životinje kod sebe u stan o svom trošku. Ne postoji ni jedna divlja živo tinja koja neće napraviti štetu nad domaćinstvom i ljudskim radom, počevši od mrava pa do riseva, pasa, jelena i medveda.