PORNOGRAFSKI SKANDAL MEĐUNARODNIH RAZMERA: Kako je Vršac uzdrmala afera sa lascivnim fotografijama
31. 10. 2023. u 20:33
U PROLEĆE 1911. godine Vršac je, uz južnobanatsko mesto Opovo, bio poprište pornografskog skandala, koji je poprimio međunarodne razmere.
Povezane vesti

MISLE DA JE STRŠLJEN, PA ZOVU INSPEKCIJU: Mamutska osa u južnom Banatu unela dozu panike
U JUŽNOM Banatu je u poslednje vreme primećen veći broj insekata, za koje mnogi građani misle da su stršljenovi, pa neretko od nadležnih organa traže pomoć.
10. 06. 2025. u 15:00

MRKI MLADI MEDVED SNIMLJEN KOD VRŠCA: Drugi put za stotinu godina zver viđena u južnom Banatu
U PODBREŽJU Vršačkih planina, na raskršću puteva za Veliko i Malo Središte, usnimljen je medved kako šeta u neposrednoj blizini asfalta i zavlači se u vinograde. Taj snimak su pre nekoliko dana, oko dva sata noću, napravili meštani, koji su zver uočili iz automobila.
27. 06. 2025. u 06:30

VRŠČANI OPREZ: Bojevo gađanje od 16. do 27. juna
POLICIJSKI službenici iz Južnog Banata će od 16. do 27. juna vežbati gađanje bojevom municijom, zbog čega se apeluje na građane da budu na oprezu.
11. 06. 2025. u 07:30

JUBILEJ POSVEĆEN ĆOLETU: Na nesvakidašnji način najuspešnija generacija vršačke gimnazije obeležila 60 godina mature
NAJUSPEŠNIJA generacija u istoriji gimnazije „Borislav Petrov Braca“ iz Vršca, koju su, između ostalih, činili priznati pisac i dramaturg Radomir Putnik, genera-major avijacije dr Todor Petković i nekadašnji novinar i urednik „Novosti“ Dragoslav Živojnov Žole, na nesvakidašnji način je obeležila redak jubilej – šest decenija od velike mature.
06. 06. 2025. u 21:30

ONA JE NAJPOSEBNIJI CVET U CELOM GRADU: U dvorištu rimokatoličke crkve Svetog Gerharda procvetala ruža "Vršac", evo kako je nastala
U DVORIŠTU rimokatoličke crkve Svetog Gerharda u Vršcu procvetala je najposebnija ruža u tom gradu – ruža koja nosi upravo njegovo ime „Vršac“.
26. 05. 2025. u 17:45
Najnovije iz rubrike

"TRON" U NEKADAŠNJEM DVORCU MARIJE TEREZIJE: Izložba srpskog modnog fotografa Pavela Surovog u Bratislavi
U AMBIJENTU bratislavskog zamka, nekadašnjeg dvorca Marije Terezije u Slovačkoj - Slovačkom narodnom muzeju, otvorena je izložba "Tron", modnog fotgrafa Pavela Surovog iz Kisača.
04. 07. 2025. u 20:42

ŽIVOT VRTE NA DVA TOČKA: Na licu mesta u Amsterdamu, prestonici Holandije, druželjubivom gradu sa obiljem znamenitosti,tolaranicije i bicikala
ONO što je Temza za London, Sena za Pariz, to je Amstel za Amsterdam. I mnogo više od toga, jer su njegovi prvi stanovnici, ribari, pre tačno 900 godina na ušću ove reke podigli prve kolibe na uzvišenjima koja su koristili za zaštitu od poplava. Izgradnjom brane na današnjem gradskom trgu Dam počeo je 1270. godine razvoj glavnog grada Holandije - zemlje lala, klompi i crvenih fenjera.
04. 07. 2025. u 09:36

MILORADOVIĆI PONOVO U SVOM ŽITOMISLIĆU: Grb plemićke srpske porodice vraćen u njenu zadužbinu zahvaljujući Ruskom domu u Beogradu
GRB srpskih i ruskih plemića Miloradovića vratio se u Manastir Žitomislić u istoimenom selu kod Mostara, njihovu zadužbinu iz 16. veka, zahvaljujući Ruskom domu u Beogradu, koji je pokrenuo potragu za artefaktima koji dokazuju duboke istorijske veze dva naroda.
04. 07. 2025. u 07:20

SRCEM UREĐUJU DOM ZA PORODICU KRUDULJ: Samohrani otac Dejan sa četvoro dece, u Dobrici kod Alibunara, živi u uslovima nedostojnim čoveka
VEĆ dve-tri godine Dejan Krudulj iz sela Dobrica kod Alibunara radi u jednoj firmi u Banatskom Novom Selu. Samohrani je otac i gotovo celu zaradu rasporedi za osnovne potrepštine i ono najosnovnije što je potrebno za njegovo četvoro dece: Stevu (16), Sofiju (14), Saru (12) i Sandru (10). Brinuo je i o svom ocu koji je živeo sa njima i nedavno preminuo.
01. 07. 2025. u 21:00

GRADITELJI U MANASTIRU RUJAN: Dobrotvorima na zdravlje, spasenje i blagoslov Božiji (FOTO)
Manastir Rujan nadomak Užica, u kome je radila je prva štamparija u srednjovekovnoj Srbiji, ima poseban značaj za srpsku kulturu i istoriju: na ovom mestu je „Hristu rab monah Teodosije“ 1537. godine završio štampanje čuvenog „Rujanskog Četvorojevanđelja“. Danas, skoro pet vekova kasnije, starešina manastira otac Teodosije, kazuje nam da je Crkva svetog velikomučenika Georgija postala tesna za sav verni narod i da su sa blagoslovom arhiepiskopa i mitropolita žičkog gospodina Justina počeli radovi na proširenju manastirskog hrama.
01. 07. 2025. u 17:23
Komentari (0)