SRPSKI je narod malen, a njega nisu nikad ni raspinjali kakvi veliki zavojevački planovi. Ali je srpski narod u isto vreme i svestan svoje slavne prošlosti, svestan uloge, koju je nekad u istoriji igrao i koju je pozvat da igra u ovom kraju Evrope. Poštujući svačija prava, on će vazda najenergičnije tražiti da se i o njegovim istorijom zajemčenim pravima računa vodi, kad tome vreme dođe. Mi treba da gledamo jedni u drugima sinove iste otadžbine koji joj svi podjednako iskreno dobra želimo, i da u načelnim razlikama vidimo samo razne puteve da se do toga opšteg dobra dođe.
U AMBIJENTU bratislavskog zamka, nekadašnjeg dvorca Marije Terezije u Slovačkoj - Slovačkom narodnom muzeju, otvorena je izložba "Tron", modnog fotgrafa Pavela Surovog iz Kisača.
ONO što je Temza za London, Sena za Pariz, to je Amstel za Amsterdam. I mnogo više od toga, jer su njegovi prvi stanovnici, ribari, pre tačno 900 godina na ušću ove reke podigli prve kolibe na uzvišenjima koja su koristili za zaštitu od poplava. Izgradnjom brane na današnjem gradskom trgu Dam počeo je 1270. godine razvoj glavnog grada Holandije - zemlje lala, klompi i crvenih fenjera.
GRB srpskih i ruskih plemića Miloradovića vratio se u Manastir Žitomislić u istoimenom selu kod Mostara, njihovu zadužbinu iz 16. veka, zahvaljujući Ruskom domu u Beogradu, koji je pokrenuo potragu za artefaktima koji dokazuju duboke istorijske veze dva naroda.
VEĆ dve-tri godine Dejan Krudulj iz sela Dobrica kod Alibunara radi u jednoj firmi u Banatskom Novom Selu. Samohrani je otac i gotovo celu zaradu rasporedi za osnovne potrepštine i ono najosnovnije što je potrebno za njegovo četvoro dece: Stevu (16), Sofiju (14), Saru (12) i Sandru (10). Brinuo je i o svom ocu koji je živeo sa njima i nedavno preminuo.
Manastir Rujan nadomak Užica, u kome je radila je prva štamparija u srednjovekovnoj Srbiji, ima poseban značaj za srpsku kulturu i istoriju: na ovom mestu je „Hristu rab monah Teodosije“ 1537. godine završio štampanje čuvenog „Rujanskog Četvorojevanđelja“. Danas, skoro pet vekova kasnije, starešina manastira otac Teodosije, kazuje nam da je Crkva svetog velikomučenika Georgija postala tesna za sav verni narod i da su sa blagoslovom arhiepiskopa i mitropolita žičkog gospodina Justina počeli radovi na proširenju manastirskog hrama.
Toma
11.07.2024. 18:05
Karađorđevići su pogubni po Srbiju. Pogrešnim odlukama su uništili Srbiju i današnje stanje je direktna posledica tih odluka.