U EPIDEMIJI "PROCVETAO" IZVOZ CVEĆA: Proizvođači iz rasinskog okruga među najuspešnijima u čitavoj zemlji
VREDNOST plasmana cveća i ukrasnog bilja iz Srbije na inostrano tržište je lane iznosila oko 4,2 miliona evra, a među najvećim izvoznicima su i proizvođači iz Kruševca i okoline.
Štaviše, u toku epidemije cvećarstvo je - simbolično - doživelo procvat, pa je najviše izvezeno u EU, potom u Rusiju, Belorusiju i Kazahstan.
To pokazuju podaci Privredne komore Srbije, objavljeni ovog proleća, a šta na to kažu i sami proizvođači?
Rasadnik "Čabrić" iz Velikog Šiljegovca kod Kruševca, u kojem se gaji najveći broj četinara po glavi stanovnika u srcu Srbije, svedoči o velikoj potražnji. Poznati su po tujama i dekorativnom bilju, a rade i sa limunom i mandarinom.
- Naša proizvodnja se prostire na 15 hektara, pa izvozimo u Rusiju, Nemačku, Poljsku i Austriju - kaže Nemanja Čabrić, koji nastavlja poluvekovnu porodičnu tradiciju.
- Interesovanje je veliko, a pretpostavljam da su se ljudi generalno više okrenuli prirodi i negovanju biljaka. Naime, više su bili u kućama i tragali za cvećem - onlajn.
RUŽE
PRIVREDNA komora Srbije je u martu saopštila da je Ministarstvo poljoprivrede usvojilo više njihovih inicijativa za subvencionisanje, a grupacija proizvođača cveća i ukrasnog bilja aktivno učestvuje u streteškom planiranju. Naime, lane je samo izvoz ruža Srbiji doneo dva i po miliona evra.
Proizvođači u Makrešanu kod Kruševca potvrđuju povećano interesovanje za rasad.
- Sve više mladih je počelo da sadi cveće, čak i oni koji nikada ranije to nisu činili - ističe Dušan Matić iz rasadnika "Cveće Matić".
- Inače, ovo je, mahom, posao koji se prenosi sa generacije na gerenciju, a ja radim sa roditeljima. Imamo širok asortiman, ali se mušterije uglavnom odlučuju za biljke koje su jednostavnije za održavanje na osunčanijim terasama.
Posao u rasadniku "Jelovac" iz Naupara kod Kruševca se u toj meri razvio da, osim što sade i prodaju, rade i projektovanje, odnosno uređenje privatnih dvorišta, ali i fabričkih krugova, poslovnih prostora...
- Kada je počela pandemija, prošlog proleća, nastao je "rez" i u našoj grani, ali se minule jeseni sve počelo da vraća u normalne tokove - tvrdi Saša Rakić iz "Jelovca".
- I mi smo se orijentisani ka izvozu i, osim u zemlje iz okruženja, proizvode plasiramo na Istok: od Rusije i Belorusije, preko Kirgistana, do Kazahstana.
Uskoro raspodela pomoći
MAJA Marković, v.d. direktora Regionalne privredne komore u Kruševcu kaže da je Rasinski okrug, po proizvodnji dekorativnog cveća, sadnog materijala, voća i loznih kalemova, jedan od najznačajnijih u Srbiji, pa najavljuje promociju javnih poziva za raspodelu pomoći namenjene domaćinima.
I, to je očekivano, jer je proizvodnja dekorativnih sadnica u Evropi tehnološki značajno razvijenija nego kod nas, pa srpskim proizvođačima preostaje ulavnom plasman na Istok...
- Tokom pandemije beležimo veću potražnju za četinarima, mada interesovanja ima i za cvetnice - kaže Nadica Ignjatović iz rasadnika "Breza" u Velikom Šiljegovcu, gde stasava treća generacija proizvođača.
Preporučujemo
KAKO SU EKSPLODIRALI PEJDžERI KOD GOTOVO 3.000 LjUDI? Postoje dve teorije, a jedna je posebno zastrašujuća
OKO 2.800 ljudi, među kojima i veliki broj pripadnika libanskog oružanog pokreta Hezbolah, koji podržava Iran, kao i lekari, povređeni su u utorak nakon što su im eksplodirali pejdžeri kojima su komunicirali.
17. 09. 2024. u 21:06
OŠTRO UPOZORENjE MOSKVE BAJDENU, ŠOLCU I MAKRONU: Moćnije oružje od vašeg je spremno
PREDSEDNIK SAD Džozef Bajden, nemački kancelar Olaf Šolc i predsednik Francuske Emanuel Makron mogu isprovocirati sukob koji može dovesti do nepovratnih posledica, rekao je danas predsednik Dume Rusije Vjačeslav Volodin na plenarnoj sednici.
17. 09. 2024. u 17:35
OSMANLIJE SU UČILE SRPSKI: Koje naše reči Turci i danas koriste
KADA se povede razgovor o srpskom jeziku često se govori o turcizmima, odnosno rečima koje su iz turskog ušle u naš jezik i tu se "odomaćile" tokom viševekovne otomanske prisutnosti u Srbiji. Međutim, malo se zna da su i naša kultura i jezik imali značajan uticaj na turski. Jedan od pokazatelja istorijskog značaja srpskog jezika jeste, između ostalih, i njegov status u Osmanskom carstvu.
21. 09. 2024. u 19:21
Komentari (0)