UREĐUJU PARK U SLAVU ĆIRILICE: Opština Bajina Bašta primer čuvanja srpske kulture, na klupama ispisuju citate naših pisaca
OPŠTINSKO veće Bajine Bašte prihvatilo je odborničku inicijativu da se u centru grada uredi - Park ćirilice. Pokraj Drine održava se i jedinstvena manifestacija u našoj zemlji "Ćirilična baština", a u neposrednoj blizini, u čuvenom srednjovekovnom manastiru Rača traje prestižna "Račanska povelja".

Panorama Bajine Bašte / Foto Opština Bajina Bašta
Sred aktuelnog stvaranja srpskog novogovora oko koga se "lome koplja", ovaj grad postao je u državi najsvetliji primer čuvanja srpske kulture.
- Reč je o parku u centru Bajine Bašte. U vremenu kada je naše pismo sve manje zastupljeno u svakodnevnoj upotrebi, ćirilica će biti promovisana kroz mobilijar u parku, na klupama će biti ispisani citati naših pisaca, kao i na podlozi dečjeg igrališta. Postavićemo informativne table o istoriji i značaju ćirilice, o čuvenoj račanskoj prepisivačkoj školi, a iz vazduha će se videti da park ima oblik ćirilične grafeme Ć - rekao je Siniša Spasojević, odbornik u Skupštini opštine Bajina Bašta, a park će se graditi na njegovu i na inicijativu Ivana Markovića.
Predsednik opštine Vesna Đurić predložila je da se osnovna škola u Rači uredi i da vremenom preraste u muzej ćirilice.
U Bajinoj Bašti je nedavno, od 21. do 24. maja, održana manifestacija posvećena srpskom jeziku i očuvanju ćirilice, treća po redu "Ćirilična baština".
U manastiru Rača, sve do Velike seobe pod Čarnojevićem, račanski monasi održavali su čuvenu prepisivačku školu, zahvaljajući njima sačuvana su ne samo najznačajnija srednjovekovna dela, već i srpska pismenost i kultura, u najtežim vremenima za narod.
U seobi, račanski monasi poput Jeroteja, Hristifora i Kiprijana, odlaze put Sent Andreje i Fruške gore. U istoriji srpske književnosti, oni su prva generacija srpskih "građanskih pisaca" jer su razvili obrise budućeg srpskog romana, putopisa, čak i aforizma. Oni su izgradili put, kojim je kasnije pod balkanskim nebom zakoračio prosvetitelj Dositej Obradović, u trećoj generaciji naših pisaca.
U vitrinama račanske riznice čuva se fototipsko izdanje prvog srpskog putopisa, bliskog vizantijskom žanru - maritime, "Putešestvije k gradu Jerusalimu" (1721) Jeroteja Račanina. Rukopisi Račana danas su rasuti po Evropi, najviše ih je u beogradskim zbirkama, u Pragu, Zagrebu, Novom Sadu, Bolonji, Sent Andreji, u Cavtatu, na Cetinju...
PAVIĆ I SRPSKI KLADENAC
PISAC Milorad Pavić, jedan od najznačajnijih profesora srpske književnosti 18. veka, zapisao je u manastiru Rača "Nadgrobni zapis 20. stoleću", a posvetio ga je monasima Jeroteju i Kiprijanu.
"Crni nas vetrovi ugnaše u stoleće dvadeseto, kao u duboki kladenac. Po žutom vetru protnusmo se kroza nj, kao na iglene uši. Evo, u zelenom vetru isplovljavamo na drugu stranu. A neki, bogami, ostaše onde navek, u crven vetar zazidani. Nije moguće na širokom vremenu plivati, ako se iz kladenca ne izađe" - zapisao je Pavić.
Bajina Bašta, sudeći po nastojanjima opštinara, našla je najbolji put da se iz kladenca izađe.

DžEJ DI VENS UDARIO NA ZELENSKOG: To što on radi je apsurdno
U INTERVJUU za internet portal UnHerd , američki potpredsednik Džej Di Vens nazvao je napade ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog na SAD „neproduktivnom retorikom“ i „apsurdnim“.
15. 04. 2025. u 10:27

MAKRON POSLE RUSKOG NAPADA: Hitno nam je potreban mir
RUSKI raketni napad na grad Sumi na severu Ukrajine naglašava hitnu potrebu za nametanjem primirja Rusiji, izjavio je danas predsednik Francuske Emanuel Makron.
13. 04. 2025. u 15:34

"SINA SMO SAHRANILI U NIKŠIĆU" Željko Samardžić o najvećoj životnoj tragediji: "To je bila tuga za sve nas"
PEVAČ progovorio o bolnoj temi.
15. 04. 2025. u 10:18
Komentari (0)