EMOCIJE PRETAČE U SLIKU: Izložba kaligrafskih radova Aleksandra Stankovića otvorena sinoć u Paraćinu
SLOVA su simboli koji pretvaraju materiju u duh, a kaligrafija je umetnost lepog pisanja, objasnio je Aleksandar Stanković (1975), umetnik iz Niša kome to nije struka, ali se tim pravcem u umetnosti bavi već deset godina. On je sinoć otvorio svoju izložbu sa četrdesetak radova iz ciklusa „Nesmireni duh“ u Galeriji Kulturnog centra u Paraćinu.
- To je moj pokušaj da se emocije pretoče u sliku, a odgovor na pitanje zašto se bavim baš kaligrafijom jeste da je ona izabrala mene, a ne ja nju. Kaligrafija, inače, potiče iz Kine, a kasnije se deli na zapadnu i istočnu. Mi spadamo u zapadnu, za razliku od Kineza i Arapa. Pored latinične i ćirilične kaligrafije, koja se može videti na ovoj izložbi, ja pišem i arapsku kaligrafiju - kaže ovaj autor, podsećajući da je do sada imao pet samostalnih izložbi i dosta grupnih. Prošle godine je učestvovao na Bijenalu arapske kaligrafije u Kairu, gde je dobio i nagradu. Van Srbije, izlagao je takođe i u Bangladešu.
Kad je o arapskoj kaligrafiji reč, Stanković napominje da je samostalno učio arapski jezik duže od 20 godina, „tako da mi je arapska kaligrafija došla sasvim prirodno“.
Ovaj niški umetnik, između ostalog, ispisivao je hadžijske gramate, prilikom boravka ambasadora Ujedinjenih Arapskih Emirata u Nišu ispisao je prigodnu arapsku kaligrafiju kao poklon, često je demonstrirao sve tri vrste krasnopisa... Njegov rad „Molitva“ se čuva u Manastiru svetog Stefana u Lipovcu, dok se tri njegova kaligrafska rada nalaze u Hilandaru. Stanković smatra da kaligrafija, za razliku od zapada, arapskih zemalja i Kine, nije baš toliko popularna u Srbiji, ali da se postupno „probija“. Član je Udruženja likovnih umetnika Niša.
Stankovićeva izložba u Paraćinu dostupna je publici do 23. jula, a direktor Kulturnog centra Aljoša Gligorijević – ustanove koja je organizator događaja, najavljuje da će u skorije vreme, u saradnji sa arapskom ambasadom i Stankovićem, posetioci moći da pogledaju i izložbu arapske kaligrafije.
Preporučujemo
TELO U POKRETU I RAVNOTEŽI: Izložba "Balans" Vitalija Safronova u Galeriji ULUS-a
10. 07. 2021. u 10:42
GRAFITI UMETNICI I BEČKI MUZEJ: Ograda oko gradilišta kao slikarsko platno
08. 07. 2021. u 15:50
JAVNO VOĐENjE KROZ IZLOŽBU "EFEKAT PREGLEDA": Napredak bez granica i voda koja nestaje
08. 07. 2021. u 15:48
O ŽIVOTU I RADU U VODENICAMA: Izložba u Petrovoj vodenici u Grošnici kod Kragujevca
08. 07. 2021. u 15:47
KAKO SU EKSPLODIRALI PEJDžERI KOD GOTOVO 3.000 LjUDI? Postoje dve teorije, a jedna je posebno zastrašujuća
OKO 2.800 ljudi, među kojima i veliki broj pripadnika libanskog oružanog pokreta Hezbolah, koji podržava Iran, kao i lekari, povređeni su u utorak nakon što su im eksplodirali pejdžeri kojima su komunicirali.
17. 09. 2024. u 21:06
OŠTRO UPOZORENjE MOSKVE BAJDENU, ŠOLCU I MAKRONU: Moćnije oružje od vašeg je spremno
PREDSEDNIK SAD Džozef Bajden, nemački kancelar Olaf Šolc i predsednik Francuske Emanuel Makron mogu isprovocirati sukob koji može dovesti do nepovratnih posledica, rekao je danas predsednik Dume Rusije Vjačeslav Volodin na plenarnoj sednici.
17. 09. 2024. u 17:35
OSMANLIJE SU UČILE SRPSKI: Koje naše reči Turci i danas koriste
KADA se povede razgovor o srpskom jeziku često se govori o turcizmima, odnosno rečima koje su iz turskog ušle u naš jezik i tu se "odomaćile" tokom viševekovne otomanske prisutnosti u Srbiji. Međutim, malo se zna da su i naša kultura i jezik imali značajan uticaj na turski. Jedan od pokazatelja istorijskog značaja srpskog jezika jeste, između ostalih, i njegov status u Osmanskom carstvu.
21. 09. 2024. u 19:21
Komentari (0)