PONOVO RADI BIOSKOP: U Negotinu sa radom ponovo počeo bioskop, i to digitalizovani!
DOM kulture “Stevan Mokranjac” projekcijom filma “Sećanja iz Italije” i zvanično će pustiti u rad bioskop sa najsavremenijom digitalnom audio i video opremom.
Ovom bioskopskom projekcijom, besplatnom za filmske sladokusce, zaokružen je proces digitalizacije koji je u Domu kulture počeo 2013. nabavkom opreme za digitalizaciju, kada je po konkursu Filmskog centra Srbije obezbeđen dolbi audio sistem. Narednih godina bioskop je dobio i novi digitalni projektor, pa silver skrin perforirano platno.
- U digitalizaciju bioskopa Opština Negotin zajedno sa Filmskim centrom Srbije uložila je 10 miliona dinara čime je omogućen potpuno novi audio i vizuelni doživljaj filmova – rekao je prilikom kratke prezentacije digitalizovane opreme, Vladimir Veličković, predsednik opštine Negotin.
Tradiciju pokretnih slika Negotin neguje još od 1908. kada su u ovoj varoši zahvaljujući pokretnom bioskopu Todora Najdanovića, rodom iz Jasenice kod Negotina, koji je sa svojom putujućom menažerijom, po povratku iz Amerike počeo da prikazuje kratkometražne komične filmove Maksa Lindera i Morisa Lemana. Do početka tridesetih su Negotinci bioskopske projekcije imali u negotinskoj kafani “Bulevar” i u Hotelu “Grand”, da bi 1930. bila sazidana nova zgrada za bioskop “Pobeda”, a 1938. su braća Petrović u svojoj kući u sadašnjoj Knez Mihajlovoj otvorili Bioskop “Krajina”. Bioskopske projekcije su u toj zgradi bile redovne dok pre tri godine ona u procesu restitucije nije vraćena vlasnicima.
- S obzirom da je Negotin jedan od retkih gradova van Beograda koji ima ovakvu bioskopsku dvoranu, ovo je praktično početak nove ere negotinskog bioskopa i mi očekujemo da će nam se publika masovno vrati u bioskope - dodao je Veličković i najavio nova ulaganja u rekonstrukciju Doma kulture i nabavku opreme.
Tako će ove godine, rekao je prvi čovek Negotina, biti nastavljena rekonstrukcija svetlarnika na čeonoj strani Doma kulture, kao i kompletna sanacija toaleta.
- Preostaje još rekonstrukcija krova i stolarije. To praktično znači da radimo u kontinuitetu, imajući u vidu da je prethodne godine zamenjen pod na glavnoj sceni, a još ranije nabavljen i novi polukoncertni klavir. Na taj način obezbeđujemo sve kvalitetnije uslove za zahtevne kulturne programe jer Negotin, kao grad sa dugom kulturnom tradicijom ima brojnu publiku i svakako to zaslužuje - naglasio je Veličković.
Dom kulture, inače, u okviru manifestacije “Negotinsko leto” organizuje brojne programe a pruža i logističku i tehničku podršku ostalim ustanovama i udruženjima.
- Već u subotu 24. jula, u gradskom parku, priređujemo dečiji muzičko poetski kabare aleksinačkog pozorišta, a zatim i koncert nakon Magdalene Antić, pa Davida Surdanovića i Ane Marije Danilović na trubi uz klavirsku saradnju profesorke, naše saradnice Milje Videnović. Opština Negotin ulaže sredstva da se kultura u godini posle korone vrati u punom kapacitetu, a ono što nas očekuje nakon „Negotinskog leta“ su svakako „Mokranjčevi dani“ – kaže Jovanka Stefanović-Stanojević, direktorka Doma kulture „Stevan Mokranjac“.
KAKO SU EKSPLODIRALI PEJDžERI KOD GOTOVO 3.000 LjUDI? Postoje dve teorije, a jedna je posebno zastrašujuća
OKO 2.800 ljudi, među kojima i veliki broj pripadnika libanskog oružanog pokreta Hezbolah, koji podržava Iran, kao i lekari, povređeni su u utorak nakon što su im eksplodirali pejdžeri kojima su komunicirali.
17. 09. 2024. u 21:06
OŠTRO UPOZORENjE MOSKVE BAJDENU, ŠOLCU I MAKRONU: Moćnije oružje od vašeg je spremno
PREDSEDNIK SAD Džozef Bajden, nemački kancelar Olaf Šolc i predsednik Francuske Emanuel Makron mogu isprovocirati sukob koji može dovesti do nepovratnih posledica, rekao je danas predsednik Dume Rusije Vjačeslav Volodin na plenarnoj sednici.
17. 09. 2024. u 17:35
OSMANLIJE SU UČILE SRPSKI: Koje naše reči Turci i danas koriste
KADA se povede razgovor o srpskom jeziku često se govori o turcizmima, odnosno rečima koje su iz turskog ušle u naš jezik i tu se "odomaćile" tokom viševekovne otomanske prisutnosti u Srbiji. Međutim, malo se zna da su i naša kultura i jezik imali značajan uticaj na turski. Jedan od pokazatelja istorijskog značaja srpskog jezika jeste, između ostalih, i njegov status u Osmanskom carstvu.
21. 09. 2024. u 19:21
Komentari (0)