SA VOJSKOM SE U GRAD I ŽIVOT VRAĆA: Pirot i okolna sela u protekle dve decenije napustilo čak 18.000 stanovnika
DEMOGRAFSKA slika na području Pirota i okoline, blago rečeno je očajna! Od popisa 2001. godine do današnjih dana broj žitelja manji je za preko 18.000.
Ovi podaci su gradsku upravu digli na noge, pa je premijerki Ani Brnabić i nadležnim ministarstvima upućeno cirkularno pismo, sa predlozima da se ovakom trendu stane na put, kako ovaj kraj ne bi doživeo demografski krah.
Podaci sa poslednjeg popisa još nisu zvanični, ali nezvanični kažu da u gradu Pirotu i sedamdesetak sela živi 50.099 stanovnika. U odnosu na prethodni popis, taj broje manji je za oko 8.000, odnosno za 13 odsto. Formiran je i Savet koji će se baviti demografijom i predlagati mere za poboljšanje stanja u ovoj oblasti. Prvi predlog je da se ovdašnja kasarna opet aktivira i vojska vrati u Pirot gde je bila do 2007.
- Otvaranje kasarne bi značilo mnogo sa ekonomskog, odbrambenog, ali i populacionog stanovišta. Mnogo mladih Piroćanaca radi pri vojsci, ali u drugim gradovima, gde uglavnom putuju. Povratak vojske značio bi povratak mladih ljudi, ali i onih koji bi se ubuduće zaposlili kod vojske, ovde radili i živeli, zasnivali porodice - kaže gradonačelnik Vladan Vasić.
Podaci o demografskom sunovratu u ovom delu Srbije, mogu se dobiti i u ovdašnjem porodilištu. Tu se porađaju trudnice i iz Dimitrovgrada, Babušnice i Bele Palanke, pa brojke pokazuju da se i ova mesta prazne.
- U Opštoj bolnici se devedesetih godina rađalo između 1.300 i 1.400 beba. Taj broj se smanjivao iz godine u godinu, da bi sada iznosio oko 400. Od januara od kraja novembra ove godine, rođeno je 70 beba manje u odnosu na isti period lane - kaže dr Vladan Đurov, načelnik Ginekologije i akušerstva.
Poslednjih decenija mladi Piroćanci su najčešće odlazili put Niša, Beograda, Novog Sada, ali i u inostranstvo. Na selima je situacioja još gora. Tamo odavno nema mladih ljudi, a neka se i definitivno gase. Najmlađi žitelji su u proseku stari 65 godina.
RAZGOVORI O OTVARANjU FAKULTETA
DRUGI predlog je da se sa Univerzitetom iz Niša, sa kojim su već otpočeli razogovori na tu temu, otvori Fakulet organizacije rada i informatike, što bi značilo da će ovde moći da studiraju mladi ljudi i da ostanu u gradu koji je pre više godina otvorio nekoliko informatičkih centara. Među novim merama je i izdvajanje za dečju ustanovu koja će naredne godine imati čak 40 miliona dinara više, kako bi se izbrisale liste čekanja za upis dece u vrtić, kao i mnogobrojni vidovi pomoći porodicama sa troje i više dece
JEDNA OD NAJVEĆIH U SFRJ
PIROTSKA kasarna "Treći pešadijski puk", svojevremeno je bila jedna od najvećih u SFRJ, sa 4.000 vojnika i centrima za obuku graničara i drugih vojnih specijalnosti. Tada je nosila naziv "Risto Vujošević", i u par navrata je proglašavana najuređenijom u državi. Tokom vikenda, kada je vojska sa posetom izlazila u grad, bilo je pravo umeće pronaći slobodno mesto u kafanama ili poslastičarnicama, ali i u trgovinama.
Preporučujemo
KAKO SU EKSPLODIRALI PEJDžERI KOD GOTOVO 3.000 LjUDI? Postoje dve teorije, a jedna je posebno zastrašujuća
OKO 2.800 ljudi, među kojima i veliki broj pripadnika libanskog oružanog pokreta Hezbolah, koji podržava Iran, kao i lekari, povređeni su u utorak nakon što su im eksplodirali pejdžeri kojima su komunicirali.
17. 09. 2024. u 21:06
OŠTRO UPOZORENjE MOSKVE BAJDENU, ŠOLCU I MAKRONU: Moćnije oružje od vašeg je spremno
PREDSEDNIK SAD Džozef Bajden, nemački kancelar Olaf Šolc i predsednik Francuske Emanuel Makron mogu isprovocirati sukob koji može dovesti do nepovratnih posledica, rekao je danas predsednik Dume Rusije Vjačeslav Volodin na plenarnoj sednici.
17. 09. 2024. u 17:35
OSMANLIJE SU UČILE SRPSKI: Koje naše reči Turci i danas koriste
KADA se povede razgovor o srpskom jeziku često se govori o turcizmima, odnosno rečima koje su iz turskog ušle u naš jezik i tu se "odomaćile" tokom viševekovne otomanske prisutnosti u Srbiji. Međutim, malo se zna da su i naša kultura i jezik imali značajan uticaj na turski. Jedan od pokazatelja istorijskog značaja srpskog jezika jeste, između ostalih, i njegov status u Osmanskom carstvu.
21. 09. 2024. u 19:21
Komentari (1)