MEŽUNARODNI FESTIVAL ZA DECU: "Pradevojčica" najbolja predstava
GRAN Pri 30. Međunarodnog festivala pozorišta za decu, koji je održan u Subotici, za najbolju predstavu u celini pripao je predstavi “Pradevojčica” u izvođenju Narodnog pozorišta “Toša Jovanović” iz Zrenjanina.
- “Pradevojčica” je nagradu dobila za visoko estetično objedinjenje svih neophodnih parametara lutkarske predstave, kako u dramaturškom, rediteljskom, likovnom i muzičkom kontekstu, tako i u odličnoj igri glumačkog ansambla – obrazložila je Amela Vučenović, predsednica žirija, u kome su bili i Jelena Sitar i Jaroslav Antonjuk.
Nagrada za najbolju režiju uručena je Jevgeniju Ibragimovu za predstavu “Noćna pesma” u izvođenju pozorišta “Leteća krava” iz Estonije, “za uspešno nalaženje forme teatra u teatru s aktivnim učešćem publike kao ravnopravnog partnera u predstavi”. Njemu je i saradnici Irini Marijapu pripala je i nagrada za originalnost i fantaziju jer “raznovrsnost lutkarskih elemenata - lutke, maske, svetlo, muzika … doneli su visoku estetičnost metafore i proizveli do sada neviđeni prijem i utisak”.
Za najbolju originalnu muziku nagrađen je Nikola Jakimov, takođe za predstavu “Noćna pesma”.
- Muzika je bila u funkciji magične atmosfere, nepretenciozno pomažući rediteljskoj zamisli u plasiranju materijala i celokupnom utisku koji je proizvela na gledaoca – smatra žiri.
Nagradu za najbolju scenografiju i najbolje rešenje lutaka dobila je Irina Somborac za predstavu “Pradevojčica” Narodnog pozorišta “Toša Jovanović” iz Zrenjanina, i to “za originalnu personifikaciju svih likova u predstavi, dajući im vizualnost mitoloških bića i izvanrednom stilizacijom lutaka i maski, motivisanom lokalnom arheološkom baštinom”.
Pet ravnopravnih nagrada za glumačko/animatorsko majstorstvo dodeljene su: Ivici Lučiću za ulogu dede u predstavi “Dedine priče” Dečjeg kazališta Branka Mihaljevića iz Osijeka; Panesi Mesaroš za ulogu veštice u predstavi “Paprika Janči i đavolji jezik” Lutkarskog pozorišta Harlekin iz Mađarske; Žozeu Žilu, Sofiji Vinagre i Nataši Peira iz predstave “I tako dalje” u izvođenju Teatra S.A. Marionetas – Teatro e Bonecos iz Portugala; Luciji Svobodovoj za ostvarenje u predstavi “Žena-foka” pozorišta Anima-Act iz Slovačke; i ansamblu predstave “Petar i vuk” Gradskog pozorišta “Baja Mare” iz Rumunije.
Žiri je dodelio i pet specijalnih nagrada: predstavi “Sedam gavranova” Đečijeg pozorišta Republike Srpske u Banjaluci, za kolektivnu animaciju lutke Bogdane u sceni odlaska iz kuće; predstavi “Paprika Janči i đavolji jezik” Lutkarskog pozorišta Harlekin iz Mađarske za najbolje ostvaren kontakt s publikom; Maji Lučić za originalnu dramaturšku koncepciju predstave “Dedine priče” u izvođenju Đečijeg kazališta Branka Mihaljevića iz Osijeka; predstavi “Umetnost ratovanja” Dečjeg pozorišta instituta za blagostanje Kine, za izraženu fantaziju i odlično izražavanje jezikom scenskog pokreta”; Ađašu Adamu i Dudašu Danielu za najbolji scenski pokret, u predstavi “Iza brda, preko brega” u izvođenju Dečjeg pozorišta Subotica.
KAKO SU EKSPLODIRALI PEJDžERI KOD GOTOVO 3.000 LjUDI? Postoje dve teorije, a jedna je posebno zastrašujuća
OKO 2.800 ljudi, među kojima i veliki broj pripadnika libanskog oružanog pokreta Hezbolah, koji podržava Iran, kao i lekari, povređeni su u utorak nakon što su im eksplodirali pejdžeri kojima su komunicirali.
17. 09. 2024. u 21:06
OŠTRO UPOZORENjE MOSKVE BAJDENU, ŠOLCU I MAKRONU: Moćnije oružje od vašeg je spremno
PREDSEDNIK SAD Džozef Bajden, nemački kancelar Olaf Šolc i predsednik Francuske Emanuel Makron mogu isprovocirati sukob koji može dovesti do nepovratnih posledica, rekao je danas predsednik Dume Rusije Vjačeslav Volodin na plenarnoj sednici.
17. 09. 2024. u 17:35
OSMANLIJE SU UČILE SRPSKI: Koje naše reči Turci i danas koriste
KADA se povede razgovor o srpskom jeziku često se govori o turcizmima, odnosno rečima koje su iz turskog ušle u naš jezik i tu se "odomaćile" tokom viševekovne otomanske prisutnosti u Srbiji. Međutim, malo se zna da su i naša kultura i jezik imali značajan uticaj na turski. Jedan od pokazatelja istorijskog značaja srpskog jezika jeste, između ostalih, i njegov status u Osmanskom carstvu.
21. 09. 2024. u 19:21
Komentari (0)