PRIZNANJE PROJETKU OBNOVE ALMAŠKOG KRAJA: Međunarodna arhitektonska nagrada za obnovu dela Novog Sada, priznanje uručeno u Parizu
PROJEKAT urbanističko-arhitektonskog uređnja prostorne kulturno-istorijske celine – Almaškog kraja u Novom sadu, najstarijeg srpskog dela grada iz 1718. godine, nagrađaen je prenjstižnom nagradom„Architizer A+Award“, u kategoriji „Unbuild landscape“, čiji je autor novosadska firma DBA.
Uručenju priznanja u Parizu, pored predstavnika ove firme predvođene Đorđem Bajilom, prisustvovao je i Igor Mirović, predsednik Pokrajinske vlade, s obzirom na to da je Pokrajinska vlada finansirala u celosti izradu projektno-tehničke dokumentacije, te da je rekonstrukcija Almaškog kraja zajednički projekat Pokrajinske vlade i Grada Novog Sada.
Projekat koji se smatra jednim od najznačajnijih, kada je reč o starom delu grada u istoriji Novog Sada, početkom leta izabran je u prvih pet iz celog sveta na 11. takmičenju „Architizer A+Award“. Novosadski projekat je bio u konkurenciji sa po jednim projektom iz Kine i sa Islanda i dva projekta iz Sjedinjenih Američkih Država. Prijavljivanje za takmičenje završeno je u februaru, žiri je finaliste izabrao u aprilu, a onlajn glasanje bilo je otvoreno do 12. maja.
Reč je sveobuhvatnoj rekonstrukciji dela grada koji je smešten između Almaške i najstarije pravoslavne crkve u Novom Sadu – Saborne crkve, i koji obuhvata delove Podbare, Salajke i Starog grada. Projektom arhitektonsko-urbanističkog uređenja, koji će biti realizovan u narednih šest godina, obuhvaćeno je 28 ulica i 600 objekata, a planirana je i izmena režima saobraćaja, što podrazumeva uspostavljanje pešačke zone i izmeštanje glavnih tranzitnih pravaca iz centralnog na obodne delove tog prostora.
Urbanističko-arhitektonski projekat za uređenje Almaškog kraja, površine oko 22,58 hektara, uradila je novosadska firma DBA, a za tehničku dokumentaciju, neophodnu za revitalizaciju najstarijeg dela grada, koji predstavlja sam istorijski početak Novog Sada, izdvojeno je gotovo 97,6 miliona dinara.
- Istorijsko utočište u strogom centru izuzetno je vredan projekat, jer se prvi put na osmišljen i koordinisan način i nakon dve godine detaljne pripreme pristupa revitalizaciji najstarijeg srpskog nasleđa u Novom Sadu. Njegova vrednost je nemerljiva, posebno u vremenu urbanizacije, jer će Novi Sad ponovo pronaći svoju dušu, utočište u strogom centru i prvi put, kao što to imaju i drugi gradovi, imaće očuvano središte, gde su živeli najznamenitiji ljudi naše srpske nacionalne istorije - istakao je Mirović.
Predsednik je ovom prilikom izjavio i to da će Pokrajinski zavod za zaštitu spomenika kulture u narednim nedeljama pristupiti izradi projektne dokumentacije za sveobuhvatno uređenje starog jezgra Sremskih Karlovaca.
KAKO SU EKSPLODIRALI PEJDžERI KOD GOTOVO 3.000 LjUDI? Postoje dve teorije, a jedna je posebno zastrašujuća
OKO 2.800 ljudi, među kojima i veliki broj pripadnika libanskog oružanog pokreta Hezbolah, koji podržava Iran, kao i lekari, povređeni su u utorak nakon što su im eksplodirali pejdžeri kojima su komunicirali.
17. 09. 2024. u 21:06
OŠTRO UPOZORENjE MOSKVE BAJDENU, ŠOLCU I MAKRONU: Moćnije oružje od vašeg je spremno
PREDSEDNIK SAD Džozef Bajden, nemački kancelar Olaf Šolc i predsednik Francuske Emanuel Makron mogu isprovocirati sukob koji može dovesti do nepovratnih posledica, rekao je danas predsednik Dume Rusije Vjačeslav Volodin na plenarnoj sednici.
17. 09. 2024. u 17:35
OSMANLIJE SU UČILE SRPSKI: Koje naše reči Turci i danas koriste
KADA se povede razgovor o srpskom jeziku često se govori o turcizmima, odnosno rečima koje su iz turskog ušle u naš jezik i tu se "odomaćile" tokom viševekovne otomanske prisutnosti u Srbiji. Međutim, malo se zna da su i naša kultura i jezik imali značajan uticaj na turski. Jedan od pokazatelja istorijskog značaja srpskog jezika jeste, između ostalih, i njegov status u Osmanskom carstvu.
21. 09. 2024. u 19:21
Komentari (0)