MISTERIJA NEOLITSKE SEKIRE IZ PARAĆINA: Arheo-geološka zbirka Zavičajnog muzeja u gradu na Crnici bavi se kamenim alatima
TOKOM formiranja Paleontološke, paraćinski Zavičajni muzej osmislio je i uporednu, arheo-geološku zbirku sa nekoliko desetina uzoraka stena različitog porekla, koje su sakupljane tokom ispitivanja terena i markiranja lokaliteta za iskopavanja na ovoj teritoriji.
- Proterozojske metamorfne stene iz perioda od 2,5 milijarde do 541 milion godina, kao što su amfiboliti i kristalasti škriljci planine Juhor, koja je najstarija orogena formacija ovog područja, bile su vidljive golim okom i upotrebom ručne lupe - objašnjava dr Vesna Vučković, muzejski savetnik. - Tu je i stena gabro, sa brda Čukar, udaljenog oko dva kilometra istočno od Paraćina, koje je formirano vulkanskom aktivnošću tokom paleozoika... Imamo i razne vrste peščara, među kojima su karakteristični permski, crveni, sa masiva Babe i Samanjca koji su, u vreme svog nastanka, bili usamljena ostrva Panonskog mora.
Osim što svedoči o formiranju terena na kojem je "nikao" Paraćin, ova zbirka će "rastumačiti" i stenskog materijala koji kasnije bude dospeo u muzej, jer je mahom reč o sirovinama koje su korišćene za izradu kamenih alata.
- Ovi su bili izuzetno važni za ljudske zajednice pre upotrebe metala, jer su korišćene za obrade hrane, drveta, kosti... ali i za ribolova, te izradu keramičkih posuda. Međutim, eksperimentalnim putem ustanovila sam da kamene alatke napravljene od stena lokalnog porekla nisu bile dovoljno efikasne, pa su sirovine donošene sa udaljenosti od deset i više kilometara. Jer, domaćinstva sa boljim oruđima imala su veću proizvodnju hrane u odnosu na druge, što može da uputi na nejednakost u okviru te zajednice, mada je mlađeneolitska kultura bila definisana kao bogato društvo, čiji široki slojevi nisu oskudevali u materijalnim dobrima. Posebnu enigmu još predstavlja poreklo sirovina koje su korišćene za izradu kamenih sekira, a u istraživanje područja koje je obuhvatilo i rečne tokove Levča i Temnića obavljeno je u saradnji sa profesorom Robertom Rišom, iz Autonomnog univerzitetata u Barseloni - zaključuje dr Vesna Vučković.
KAKO SU EKSPLODIRALI PEJDžERI KOD GOTOVO 3.000 LjUDI? Postoje dve teorije, a jedna je posebno zastrašujuća
OKO 2.800 ljudi, među kojima i veliki broj pripadnika libanskog oružanog pokreta Hezbolah, koji podržava Iran, kao i lekari, povređeni su u utorak nakon što su im eksplodirali pejdžeri kojima su komunicirali.
17. 09. 2024. u 21:06
OŠTRO UPOZORENjE MOSKVE BAJDENU, ŠOLCU I MAKRONU: Moćnije oružje od vašeg je spremno
PREDSEDNIK SAD Džozef Bajden, nemački kancelar Olaf Šolc i predsednik Francuske Emanuel Makron mogu isprovocirati sukob koji može dovesti do nepovratnih posledica, rekao je danas predsednik Dume Rusije Vjačeslav Volodin na plenarnoj sednici.
17. 09. 2024. u 17:35
OSMANLIJE SU UČILE SRPSKI: Koje naše reči Turci i danas koriste
KADA se povede razgovor o srpskom jeziku često se govori o turcizmima, odnosno rečima koje su iz turskog ušle u naš jezik i tu se "odomaćile" tokom viševekovne otomanske prisutnosti u Srbiji. Međutim, malo se zna da su i naša kultura i jezik imali značajan uticaj na turski. Jedan od pokazatelja istorijskog značaja srpskog jezika jeste, između ostalih, i njegov status u Osmanskom carstvu.
21. 09. 2024. u 19:21
Komentari (0)