KAD "ULČA" SRETNE "PRČLU": Znate li šta znače ove reči? A deo su porodičnog leksičkog nasleđa u Vranju
AKO se nađete u ne baš prijatnom društvu, ili kojim slučajem prisustvujete svađi dveju žena u Vranju, možete čuti nekoliko uvredljivih reči koje se i danas, doduše sve ređe upotrebljavaju u govoru.
Foto: J.S.
„Prčla“ (uobražena žena) „skubla“ (čupava žena) „gvacla“ (mrzovoljna i lenja žena), "pačavra" (neuredna žena)... su samo neke od reči koje imaju prvobitni pežorativni kontekst ali se upotrebljavaju i u šali.
- Tačno je da se sve manje koriste u svakodnevnom govoru mlađe generacije, ili ih ne razumeju, bar ne tu njihovu humorističku notu. Ja sam ih u šali koristila sa pokojnim urednikom iz Vranja i dan danas ih koristim u razgovoru sa kolegom koji živi i radi u Americi i koji, iako je miljama daleko od Vranja, najlepše na svetu mi kaže da sam „skubla“ – kaže novinarka Slađana Tasić.
Foto: J.S.
Ipak kao majka petnaestogodišnjeg deteta primećuje kako mladi, mada znaju značenje, ne upotrebljavaju ove reči, zato što teže nekim drugim vrednostima.
Profesorka srpskog jezika i književnosti i direktorka ovdašnjeg Narodnog univerziteta Gordana Dimitrijević kaže da nije retkost da se ove i slične reči čuju u svakodnevnom govoru.
- Ove reči su i dalje prisutne u razgovornom jeziku. Nikada mi niko nije rekao da ih „prevedem“ jer se ovde svi razumemo. To je neka vrsta porodičnog leksičkog nasleđa. Rečnik koji se prenosi generacijski, ne ulazeći u poreklo tih reči, već se jednostavno zna njihovo značenje – kaže Gordana Dimitrijević.
Foto: D.Ristić
Iako su žene te koje su češće na meti ovih „opisnih imenica“, neretko se može čuti da je neki tih i fin čovek „mulac“, da je rasejan čovek „ulča“ ili „zamajotina“, dok dete „toprv“ (tek) treba da se pokaže. Foto: J.S.
- Mislim da se te reči polako gube, nisu atraktivne i popularne, deca ih se na neki način i stide. Sve češće primeđujem upliv stranih reči i upotrebu standardnog književnog govora. Osnovci uglavnom ne znaju šta te reči znače, srednjoškolci možda ih i upotrebe u nekom kontekstu, bar su to moja iskustva – kaže profesorka srpskog jezika i književnosti Ana Mitić Stošić.
Čuveni vranjski profesor dr Momčilo Zlatanović ostavio je Vranjancima u amanet „Rečnik govora južne Srbije“ koji je pored više štampanih izdanja, doživeo i elektronsko.
- Radeći decenijama na istraživanju narodnog pesništva južne Srbije i Kosova, nisam mogao, a da se ne interesujem za leksiku. Ovaj rečnik je urađen u nameri da ljude upozna sa tradicijom našeg ambijenta i duše naših ljudi. Otuda mislim da će i ovaj rečnik pomoći boljem upoznavanju krajeva jugoistočne Srbije – rekao je o svom rečniku Zlatanović.
Iako se neke reči sve manje koriste jer ih zamenjuju nove reči, Vranjanci su veoma ponosni na svoj govor i koliko god da mlađe generacije nisu sklone upotrebi arhaičnih izraza, oni opstaju i često se mogu čuti u kafani, na ulici i pijaci.
UKRAJINSKI VOJNICI U KLANICI POKROVSKA: "U gradu je pravi pakao, Rusi doveli sve snage koje mogu"
RUSKA pešadija prodrla je u gradske granice jednog od glavnih strateških ciljeva predsednika Rusije Vladimira Putina, preteći da ga opkoli. Ukrajinske specijalne snage uključile su se u borbe u urbanom području.
29. 10. 2025. u 17:43
SAD IZDALE GENERALNU DOZVOLU DO APRILA: Odlažu se sankcije ruskoj naftnoj kompaniji
SJEDINjENE Američke Države su danas izdale tzv. "generalnu dozvolu" kojom se privremeno odlažu sankcije Rosnjeftu u Nemačkoj do 29. aprila 2026. godine, objavilo je američko ministarstvo finansija.
29. 10. 2025. u 16:17
Udala se za 25 leta starijeg čobanina, doživela šok kad je umro
Marsel Amfu je čitav svoj život živeo jednostavno. Njegova kuća nije imala ni struje ni vode. To mu je omogućilo da uštedi ogromne sume novca.
28. 10. 2025. u 21:37
Komentari (0)