PREMINUO POZNATI VRANJANAC: In memoriam - Odlazak doktora humanističkih nauka Jovana LJ. Janjića
Jovan Lj. Janjić, doktor humanističkih nauka iz područja filologije i pedagoški savetnik, preminuo je u Vranju 15. aprila 2025. godine u 92. godini.
Foto: J.S.
Rođen u Rataju, selu kraj Vranja, 2. juna1934. godine od oca Ljubomira i majke Zorke.
Osnovnu školu završio je u mestu rođenja, niže razrede Državne mešovite gimnazije u Vranju, Učiteljsku školu u Vranju, Filozofski fakultet u Skoplju, grupa Istorija književnosti naroda Jugoslavije; na Filološkom fakultetu u Beogradu stekao je zvanje specijalista prvog stepena za nastavu srpskohrvatskog jezika i književnosti, na Filozofskom fakultetu Sveučilištva u Zagrebu.
Zvanje magistar iz područja književnosti s osobitim obzirom na usmenu narodnu književnost i odbranom teze Tematika ustanka i revolucije u usmenoj narodnoj književnosti i u nekim odabranim delima jugoslovenskih pisaca stekao je zvanje doktor humanističkih nauka iz područja filologije. Zvanje pedagoški savetnik dodelio mu je Prosvetni savet Srbije.
Bogato radno iskustvo stekao je najpre radeći u prosveti, a u penziju odlazi iz Međuopštinskog zavoda za unapređivanje vaspitanja i obrazovanja Vranje.
Stručno i naučno stvaralaštvo – Uz obavljanje redovnih poslova koje su iziskivala radna mesta na kojima je bio, on vrlo rano ispoljava i interesovanje za stručni i naučni rad. Oblasti njegovog stručnog i naučnog istraživanja su: književnost (književnoteorijska problematika, posebno ratna i zavičajna tematika, usmeno narodno pesništvo), srpski jezik (dijalektska obeležja, diferencijalna gramatika – o čemu je napisao prvu knjigu-udžbenik na području srpskog jezika za studente učiteljskih fakulteta), metodika nastave književnosti i jezika (metodičko-nastavni aspekti obrade književnosti i jezika u osnovnim i srednjim školama), zavičajna pedagoška i školska problematika (istorijati škola, školska inspekcija, nastavni kadar i sl.), zavičajna etnološka i istorijska tematika (život na selu, značajni istorijski događaji i ličnosti i sl.).
Rad dr Jovana Lj. Janjića u ovoj oblasti posebno je intenzivan, kako pokazuje bibliografija njegovih radova, u vreme posle penzionisanja. Iz nje se vidi da je rezultate svojih istraživanja do sada objavio u 35 knjiga i u više od 150 studija, eseja, prikaza, recenzija, i da je na oko 40 domaćih i međunarodnih simpozijuma i kongresa o tome podnosio saopštenja. Recenzirao udžbenike i druge knjige. Više od tri decenije, počev od 1983. godinr, bio je član redakcije časopisa Školski čas. Zastupljen u Leksikonu stvaralaca u preduniverzitetskom obrazovanju, Beograd, 2019. Objavio interpretacije pesama u antologijama poezije T. Čolaka .
Bio je član patriotskih organizacija: Udruženja potomaka ratnika oslobodilačkih ratova do 1918. godine i SUBNOR-a Vranje i stalni saradnik sredstava javnog informisanja (držao predavanja na radiju i televiziji i učestvuje u promocijama knjiga).
Dobitnik je javnog priznanja „7. septembar”, za izdavačku delatnost, SO Vranje (1977); Javnog priznanje „Sedmi septembar“ Grada Vranja (2014), povodom oslobođenja Vranja u Drugom svetskom ratu, Javno priznanje „4. oktobar” povodom oslobođenja Vranja u Velikom ratu za rezultate u oblasti naučnog i književnog stvaralaštva i aktivnosti u očuvanju tradicija oslobodilačkih ratova i istorije Vranja i Srbije, Grad Vranje (2014).
Sahrana će se obaviti u sredu, 16. aprila 2025. godine od 13 časova, na Šapranačkom groblju u Vranju, a porodica će pre toga primati saučešća.
Preporučujemo
JAVNO O AEROZAGAĐENjU: Čačani pripremili dvogodišnji program kontrole kvaliteta vazduha
10. 02. 2026. u 18:16
POZIV HUMANIM VRANjANCIMA: U četvrtak akcija dobrovoljnog davanja krvi
10. 02. 2026. u 14:35
OD BEOGRADA DO MORA ZA SAMO ČETIRI SATA: Ovako će izgledati novi auto-put do Crne Gore (VIDEO)
SAOBRAĆAJNICA je projektovana sa po dve trake i jednom zaustavnom trakom u svakom smeru, uz predviđenu brzinu od 100 do 120 kilometara na čas.
10. 02. 2026. u 09:21
ORBAN OTKRIO ŠOK DETALjE: Odbio sam poziv Klintona da uđem u rat sa Srbijom 1999. godine
MAĐARSKI premijer Viktor Orban izjavio je da je 1999. godine, tokom svog prvog premijerskog mandata, dok su trajali sukobi u AP Kosovu i Metohiji i NATO agresija, dobio poziv od tadašnjeg američkog predsednika Bila Klintona da Mađarska otvori drugi front i napadne Srbiju ili "bar da puca iz Mađarske preko Vojvodine sve do Beograda", ali da je odbio takav poziv, preneo je danas Telex.
09. 02. 2026. u 11:13
JK PRIZNALA: "Sa njim sam izgubila nevinost - prvi put sa Nemanjom bio je grozan, užasan"
"IMALA sam 18 godina. Bilo je grozno iskustvo. Pomislila sam: "Kako nekome ovo može da se dogodi?" Bilo je užasno."
10. 02. 2026. u 07:32
Komentari (0)