U MODI BILI LIBADE I FISTAN: Kako su se promene u društvu odražavale na odevanje Pomoravlja - Izložba u Muzeju ugljarstva u Senjskom Rudniku

Zorica Gligorijević

22. 05. 2025. u 07:00

ODEVANjE stanovništva veoma upečatljivo odražava karakter svih ostalih promena koje su se odvijale u društvenoj i kulturnoj sferi života celog naroda - ocenjuje muzejski savetnik Zavičajnog muzeja Jagodina Jasmina Trajkov, autor izložbe "Ženska moda u Pomoravlju 1860-1940", otvorenoj u Muzeju ugljarstva u Senjskom Rudniku.

У МОДИ БИЛИ ЛИБАДЕ И ФИСТАН: Како су се промене у друштву одражавале на одевање Поморавља - Изложба у Музеју угљарства у Сењском Руднику

Foto:Zavičajni muzej u Jagodini

Prema njenim rečima, bilo je sasvim prirodno da je srpsko stanovništvo u vreme turske vlasti prihvatilo orijentalni način odevanja, jer je odeća turske vladajuće klase bila najbliži model koji su mogli da slede oni slojevi društva koji su imali ekonomskih mogućnosti. Sa početkom borbe protiv turske vlasti u vreme Prvog srpskog ustanka, počeo je i proces emancipacije u nošnji srpskog stanovništva, a nove forme odevanja primaju se preko Austrije i Rusije kojima su u to vreme Srbi bili okrenuti.

Kićenje odraz statusa i uspeha

KRAJEM 19. veka pristižu francuski modni časopisi, u kojima je ponuđena inspiracija za modne transformacije žena u Srbiji.

- Doterivanje i kićenje supruga i kćeri bio je način da se pokažu uspeh, status i moć supružnika, odnosno roditelja. Dame su nakon krinoline, žičane konstrukcije nošene ispod suknje i slojeva podsuknji, prihvatile haljine sa turnirom. To je uzdignuće koje se nosilo pozadi i imalo funkciju da proširi samo zadnji deo suknje. Turnir zamenjuju jako uske suknje, a potom zvonaste sa žiponima od tafta. Nosili su se i mideri - kaže Trajkova.

- Istovremeno sa evropeizacijom odeće i oslobođenjem od turskih uticaja odvija se i proces stvaranja nacionalnog srpskog građanskog kostima. Najupečatljiviji deo ove odeće je svakako libade - kratki gornji haljetak ukrojen uz telo, otvoren na grudima sa dugim i u donjem delu proširenim rukavima. Posetioci izložbe mogli su da vide veoma lepo libade iz zbirke našeg muzeja, kao i fotografiju Stanije Nedeljković iz Jagodine, koja je bila njegova vlasnica i koja ga na ovom snimku i nosi - navodi Trajkova.

Zanimljivo je da se na izložbi našao i fistan, vrsta haljine orijentalnog porekla, iz prve polovine 19. veka iz zbirke Zavičajnog muzeja koji je nakon konzervacije 2018. godine, prema savetima konzervatora, povučen sa stalne postavke i izlaže se samo u posebnim prilikama.

Trajkova kaže da je građanski kostim doživljavao različite transformacije i da je za kraj 19. veka karakterističan zapadnoevropski način odevanja. Nakon završetka Prvog svetskog rata došlo je do procesa oslobađanja ženskog tela od haljina koje su bile vekovima zastupljene. Dvadesetih godina prošlog veka u modi je bila široka odeća. Žene su nosile dugačke lagane suknje i pantalone i nisu izlazile iz kuće bez šešira, torbice i rukavica. Na tridesete godine 20. veka rat je ostavio veliki trag time što je osiromašio industriju, a samim tim i modu. Odeća je pravljena da bude jeftina i udobna.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

OTKRIVENO! Ovo je sudsko-medicinsko veštačenje utvrdilo povodom jezive tuče u kojoj su košarkaši Partizana teško povredili jednog muškarca