ZAVRŠENA PRVA FAZA: Radovi na arheološkom nalazištu Glamija u Rtkovu kod Kladova
ZAHVALjUJUĆI sredstvima Ministarstva kulture u visini od 750.000 dinara arheološka ekipa Muzeja Krajine i Arheološkog instituta Beograd završila je prvu fazu projekta pripreme dokumentacije za konzervatorsko-restauratorske radove na arheološkom nalazištu Glamija u Rtkovu kod Kladova.
Nakon radova na terenu, koji su obuhvatili arheološke definicije postojećeg stanja, arhitektonsko-geodetska snimanja i na kraju fotogrametrijska snimanja, možemo reći da je prva faza projekta završena.
Do kraja godine biće završen i arhitektonski i građevinski projekta kojim ćemo konkurisati za dodelu sredstava za konzervatorsko-restauratorske radove, kaže mr Gordan Janjić, arheolog-muzejski savetnik Muzeja Krajine u Negotinu, rukovodilac projekta, na kojem su učestvovali i dr Bojan Popović, arhitekta Arheološkog instituta u Beogradu, arheolog Milica Tomić, student arheologije Srećko Živanović, a kao stručni konsultant i Aleksandar Aleksić, arheolog, konzervator-istraživački savetnik iz Zavoda za zaštitu spomenika kulture Niš.
Ovo antičko utvrđenje kvadratne osnove, zidano od kamena i opeke, dimenzija 18,5 sa 18,5 metara jedno je od utvrđenja duž Rimske vojne granice na Dunavu u Srbiji koji se nalazi na preliminarnoj Listi svetske baštine.
Izgrađeno je u drugoj polovini četvrtog veka na najistaknutijem položaju, što, kažu arheolozi jasno ukazuje na veoma važan odbrambeni značaj u sistemu zaštite Rimskog carstva. Lokalitet je sistemski bio istraživan osamdesetih godina, a pored manjeg utvrđenja arheolozi su otkrili i ostatke većeg iz vremena obnove Limesa u šestom veku.
-Na putu smo da još jedno arheološko nalazište, koje je bilo sastavni deo utvrđene rimske granice na Dunavu, zauzme svoje mesto na Uneskovoj mapi kao deo celine na kojoj Muzej Krajine intenzivno radi - kaže mr Gordan Janjić, arheolog-muzejski savetnik Muzeja Krajine u Negotinu, rukovodilac projekta.
Arheološka nalazišta Glamija u Rtkovu i Egeta u Brzoj Palanci u opštini Kladovo, kao i Mora Vagei u Mihajlovcu i Ćetaće u Radujevcu u opštini Negotin deo su projekta rekognosciranja desne obale Dunava od Prahova do Kladova, ali i projekata raščišćavanja, uređivanja i prezentacije koji su sprovedeni u periodu od 2016. do prošle godine.
KAKO SU EKSPLODIRALI PEJDžERI KOD GOTOVO 3.000 LjUDI? Postoje dve teorije, a jedna je posebno zastrašujuća
OKO 2.800 ljudi, među kojima i veliki broj pripadnika libanskog oružanog pokreta Hezbolah, koji podržava Iran, kao i lekari, povređeni su u utorak nakon što su im eksplodirali pejdžeri kojima su komunicirali.
17. 09. 2024. u 21:06
OŠTRO UPOZORENjE MOSKVE BAJDENU, ŠOLCU I MAKRONU: Moćnije oružje od vašeg je spremno
PREDSEDNIK SAD Džozef Bajden, nemački kancelar Olaf Šolc i predsednik Francuske Emanuel Makron mogu isprovocirati sukob koji može dovesti do nepovratnih posledica, rekao je danas predsednik Dume Rusije Vjačeslav Volodin na plenarnoj sednici.
17. 09. 2024. u 17:35
OSMANLIJE SU UČILE SRPSKI: Koje naše reči Turci i danas koriste
KADA se povede razgovor o srpskom jeziku često se govori o turcizmima, odnosno rečima koje su iz turskog ušle u naš jezik i tu se "odomaćile" tokom viševekovne otomanske prisutnosti u Srbiji. Međutim, malo se zna da su i naša kultura i jezik imali značajan uticaj na turski. Jedan od pokazatelja istorijskog značaja srpskog jezika jeste, između ostalih, i njegov status u Osmanskom carstvu.
21. 09. 2024. u 19:21
Komentari (1)