VEZA SA NEOLITOM: Završena još jedna etapa mapiranja arheoloških nalazišta na području Paraćina

Z. RAŠIĆ

23. 12. 2020. u 16:53

PO projektu Zavičajnog muzeja u Paraćinu, koji finansira resorno ministarstvo, ekipa arheologa i saradnika ove ustanove, te muzeja u Ćupriji i Jagodini, i beogradskog Arheološkog instituta završava sistematsko lociranje lokaliteta, određivanje granica, mapiranje i sakupljanje pokretnih nalaza sa površine istočne obale Velike Morave, od granice sa Ćuprijom ka Ćićevcu.

ВЕЗА СА НЕОЛИТОМ: Завршена још једна етапа мапирања археолошких налазишта на подручју Параћина

Dokumentovanje nađenog materijala / Foto Z. Rašić

Ovaj važan posao na teritoriji Paraćina je započet krajem februara i prioritet je bila zapadna obala Morave, sa obroncima Juhora, a tokom 12 radnih dana u decembru su obavljena istraživanja ravničarskog pojasa, počev od dela zvanog Zmič.

- Od osnivanja muzeja 1978, do danas, evidentirano je oko 120 nalazišta koje želimo da zaštitimo. Dosadašnja istraživanja pokazuju da su ljudi ovo područje nastanjivali od neolita do srednjeg veka, jer je Velika Morava povezivala centralnu Evropu sa Mediteranom i omogućavala pristup zapadnim delovima sadašnje teritorije naše zemlje, odakle se stizalo do obala Jadrana. Pisani izvori ukazuju da su u antici, i kasnije, tuda prolazili čuveni vojni i trgovački putevi, a Pojtingerova tabla svedoči o tome da je na području sadašnjeg Paraćina postojalo malo naselje Sarmates - kaže viši kustos-arheolog Zavičajnog muzeja dr Vesna Vučković i veruje u to da će neki odgovori biti dati u okviru aktuelnih projekata nazvanih "Arheološko nasleđe Paraćina" i "Arheološka građa Paraćina i Ćuprije".

Doktorand Arheološkog instituta iz Beograda Petar Milojević objašnjava da terenski deo ove vrste istraživanja podrazumeva pregledanje zemljane površine tako što članovi ekipe hodaju na međusobnoj udaljenosti od dvadesetak metara i ručnim GPS uređajem beleže pravce kretanja i sve uočene arheološke ostatke. Prikupljeni materijal će kasnije ukazati na starost nalazišta, dok u trećoj fazi sleduju pranje, sušenje i obrada nalaza. Posle opisivanja, fotografisanja i tehničkog iscrtavanja, artefakti se smeštaju u depo - do publikovanja rezultata i muzejske prezentacije.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News
OSMANLIJE SU UČILE SRPSKI: Koje naše reči Turci i danas koriste

OSMANLIJE SU UČILE SRPSKI: Koje naše reči Turci i danas koriste

KADA se povede razgovor o srpskom jeziku često se govori o turcizmima, odnosno rečima koje su iz turskog ušle u naš jezik i tu se "odomaćile" tokom viševekovne otomanske prisutnosti u Srbiji. Međutim, malo se zna da su i naša kultura i jezik imali značajan uticaj na turski. Jedan od pokazatelja istorijskog značaja srpskog jezika jeste, između ostalih, i njegov status u Osmanskom carstvu.

21. 09. 2024. u 19:21

Komentari (0)

POČINJE TENISKI USTANAK: Đoković je upozoravao, nisu slušali - Teniseri sada najavljuju štrajk